REDATELJ: Matt Reeves
GLAVNE ULOGE: Andy Serkis, Woody Harrelson, Steve Zahn, Amiah Miller
TRAJANJE: 140 minuta
NAZIV ORIGINALA: War for the Planet of the Apes

 

“Ja nisam započeo ovaj rat.” – Caesar

 

U moru ponovno pokrenutih filmskih serijala koje imamo prilike gledati proteklih godina, malo je onih koji su opravdali očekivanja. Jedan od pogodaka, svakako je “Planet majmuna”. “Postanak”, prvi dio trilogije, upoznao nas je s Caesarom, super-inteligentnim majmunom, preciznije čimpanzom, koja uspijeva preživjeti eutanaziju majmuna namijenjenih medicinskim eksperimentima (među uspavanima je i Caesarova majka). Medicinski eksperimenti na životinjama dio je priče filma koji završava globalnom apokalipsom. Za čovjeka. Film je podjednako dobro (u redu, dobro je preslaba riječ – vrlo dobro ili odlično) prihvaćen od publike i kritike te je na kino blagajnama zaradio dovoljno kako bi se ostvario plan- uskrsnuće “Planeta majmuna” zamišljeno je kao trilogija. Tri godine nakon postanka stigla je zora (u nas čudnovato prevedena kao revolucija) – Caesar je postao vođa, ljudska se vrsta pokušava oporaviti od apokalipse. Počinju prve trzavice između preživjelih ljudi i majmuna (koji postaju sve inteligentniji i sposobniji), ali i unutar majmunske zajednice. Sve vodi prema konačnom obračunu na koji se čekalo tri godine. Rat na planeti majmuna je počeo i upravo je stigao u kino dvorane.

Završni dio trilogije počinje napadom skupine vojnika na majmunsku utvrdu. Vojnici (izgledom i born to kill stavom podsjećaju na američke postrojbe iz Vijetnamskog rata) su iznenadili majmune, izgleda kao da će odnijeti pobjedu, ali ratna sreća se okreće kada majmunima stiže pojačanje predvođeno Caesarom. Bitka je, za majmunsku vojsku, dobivena, deseci su mrtvih na obje strane. Nekoliko vojnika je zarobljeno, ali Caesar ih pušta kao znak dobre volje i poziv na mir upućen pukovniku McCulloughu. Međutim, pukovnik nije oduševljen mirovnom ponudom i već sljedećeg dana ponovo napada. Posljedice napada zauvijek će promijeniti Caesarovu, ali i pukovnikovu sudbinu…

Završni dio trilogije je, kako i naslov sugerira, punokrvni ratni film – kombinacija ratnih stradanja, akcije i razaranja te drame. Kao i u svakom ratu povijest najviše pamti vođe (ili vojskovođe) pa je, kroz temeljni sukob ljudi i majmuna, redatelj prikazao kroz tragičnu povezanost Pukovnika i Caesara. McCollough podsjeća na još jednog, poznatog i slavnog pukovnika iz filmske povijesti – Kurtza iz “Apokalipse danas”. Kurtz, vojnik besprijekorne vojne karijere, pobjegao je od ratnih događanja i postao vođa domorodaca. McCoullogh je, također, vođa, ali ne traži mir nego ima namjeru ratovati. Do kraja. Do istrebljenja. Njegova militantna zajednica natopljena je fašističkim idejama – nisu samo majmuni vrsta za istrebljenje i(li) zatočenici radnih logora: pukovnikova misija je i likvidacija pripadnika njegove vrste. Nemilosrdni sadist nije površno prikazan lik – razlozi zbog kojih od Pukovnika ne vrijedi očekivati milost skrivaju se u prošlosti. Grijesi prošlosti duboko nagrizaju psihu Pukovnika sve do trenutka kada stanje postane neizdrživo.

Na suprotnoj strani je Caesar – mudar i inteligentan vođa majmuna čije smo sposobnosti upoznali u prethodnim filmovima. Caesar ne želi sukob – nije ga izazvao i svjestan je da rat nosi ogromne žrtve – Mi nismo divljaci. Borimo se za opstanak – njegove su riječi (ha, ne kaže se uzalud da su životinje mudrije i pametnije od nekih ljudi). Mudri i racionalni vođa mijenja se u trenutku kada mu rat u liku Pukovnika nanosi ogromnu žrtvu i bol. Tada stvari postaju osobne, racionalnost i mudrost vođe polako nestaje, a želja za osvetom postaje sve snažnija. Caesar je, kao i Pukovnik, slojevito prikazan. Redatelj sugerira kako ratna stradanja nemaju pobjednika – postoje tek manje ili više poraženi. Drugi detalj kojim se redatelj bavi kroz lik Caesara su stradanja u ratnim vremenima odnosno koliko oni koji nisu osjetili ratne strahote mogu suditi odnosno prosuđivati o postupcima onih čije je živote rat zauvijek promijenio. Da, oprost je lijepa i plemenita stvar no bol i želja za osvetom (često potpuno iracionalna i opasna – takve se odluke donose kada emocije prevladaju razum) ponekad su snažnije. Redatelj zna da jednostranog, konačnog i jednostavnog odgovora nema već prikazuje kako pojedinci reagiraju. Rat na površinu izbacuje najgore (češće) i najbolje. Bez obzira o kojoj vrsti je riječ.

Uz spomenutu “Apokalipsu danas”, film sadrži detalje koji podsjećaju i na “Gospodara prstenova”, “Veliki bijeg” i filmove o stradanjima u koncentracionim logorima (kao uzore redatelj navodi i Kubrickove ratne filmove). Osim odnosa čovjeka prema prirodi i životinjskom svijetu redatelj se bavi i međuljudskim odnosima. Zaključak? Budućnost ljudske vrste prikazana je u finalu filma. S obzirom na povijest i vječnu potrebu za destrukcijom i ratovanjem sudbina koju nam proriče Reeves nije nemoguća.
Film odlikuje sjajna fotografija, predivni kadrovi prirode (film je snimljen u Kanadi) koji su u kontrastu s nakaznim prikazima ratnih stradanja. No i priroda nije vječno neutralna – posljedice razaranja doći će na naplatu. Akcijske scene su izvrsno snimljene, bez pretjerivanja u dužini i sa specijalnim efektima, ali brutalne i krvave. Ratne.
Jedna od vrijednosti Reevesovog filma je polagano otkrivanje odgovora. Tijekom gledanja filma redatelj ne otkriva sve bitne detalje radnje odjednom već ih dozira i prikazuje kako minute filma odmiču.

Reevesov film primjer je kako se napredak specijalnih efekata odnosno filmske tehnologije može iskoristiti na pravilan i odmjeren način u službi priče filma bez trenutaka kada efekti postaju važniji od filma. Glavni lik trilogije, Caesar, tehnički je savršeno napravljen, on je kompleksan lik. Iza Caesara se skriva Andy Serkis, glumac koji je oživio i Golluma u “Gospodaru prstenova”. Zbog uvjerljive i nadahnute interpretacije Caesara i Golluma vrijedilo bi razmisliti o novoj kategoriji nagrađivanja glumačkih dostignuća. Ili barem Serkisu dati počasno nagradu. Caesar je najveći razlog.

Ostali članovi glumačke ekipe u majmunskim ulogama zaslužuju najviše ocjene. Ljudi? Tu je glavna faca Woody Harrelson. Odličan u ulozi sadističkog, dijaboličnog Pukovnika. Iz svakog glumčevog pojavljivanja vidljivo je da uživa u ulozi.

“Planet majmuna: Rat” briljantan je završetak izvrsne trilogije. Nemilosrdan i brutalan istovremeno i emotivna ratna priča prepuna sjajno snimljenih scena. Film koji prikazuje okrutnost ratovanja i u kojem većina pripadnika naše vrste nisu pozitivci. No ako pogledamo povijest čovječanstva to i nije (pre)veliko iznenađenje.

OCJENA: 9

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)