REDATELJ: Jose Padilha
GLAVNE ULOGE: Joel Kinnaman, Samuel L.Jackson, Gary Oldman, Michael Keaton, Abbie Cornish
TRAJANJE: 117 minuta
Osamdesetih godina prošlog stoljeća u Hollywood je stigao (nakon uspješne europske karijere) nizozemski redatelj Paul Verhoeven. Paul je u periodu od 1986 do 2000 godine realizirao nekoliko vrlo zanimljivih i provokativnih projekata (“Sirove strasti”, “Showgirls”, “Čovjek bez tijela”). Najpoznatiji, danas kultni, filmovi koje je redatelj režirao u tom periodu su “Potpuni opoziv” (“Totall Recall”) i “Robocop”. S obzirom na popularnost ovih filmova bilo je pitanje vremena kada će filmske kompanije u Hollywoodu snimiti nove verzije Verhoevenovih hitova. Godine 2012 snimljen je remake “Totalnog opoziva”. Remake koji unatoč ambicioznoj glumačkoj ekipi (Collin Farell, Bryan Cranston, Kate Beckinsale, Jessica Biel) i velikom budžetu (125 milijuna dolara) nije donio ništa novo. Ništa dobro. Novi “Robocop” je također okupio respektabilnu ekipu; redatelj filma je Brazilac Jose Padilha (“Elitna postrojba”) a glumačka ekipa je i više nego respektabilna. Budžet filma je ponovo ogroman (preko 100 milijuna dolara) no rezultat nije impresivan….
Nova verzija počinje u revijalnom ali zanimljivom tonu. Prve minute filma nam donose Pata Novaka (Samuel L. Jackson) koji u svojoj tv emisiji počinje svoj monolog sa matriksovskim pitanjem “What if i told you ?”. Naime, u bliskoj budućnosti “demokraciju” i novi svjetski poredak čuvaju roboti. Oni se nalaze na ulicama gradova diljem svijeta i čuvaju red i mir. Na kraju svojeg govora Pat postavlja pitanje: “Zašto je Amerika robofobična ?”. I tu nastaje zaplet; uvođenje robotske policije je posao vrijedan 600 milijardi dolara koji korporacije nastoje progurati kroz zakonodavno tijelo. Kako je javnost protiv umjetne inteligencije na ulicama Raymond Sellars (Michael Keaton) vodeći čovjek “OmniCorpa” smišlja pakleni plan; stvoriti supermodernog robota policajca u kojem ima dovoljno ljudskog da bi ga stanovništvo prihvatilo. Prvi Robocop postaje Alex Murphy (Joel Kinnaman) policajac koji je teško stradao u podmetnutoj eksploziji….
Kao kritika modernog američkog društva i vanjske politike “vodeće svjetske sile” novi “Robocop” funkcionira prilično dobro. Bez obzira što se radnja filma odigrava u budućnosti nije teško redateljeve poruke; korporacije su one koje diktiraju “igru”. Politika odnosno političari su tu da “poguraju” koji će donijeti profit. Lov za što većom zaradom stvorio je industrijske monstrume koji gutaju ili su već progutali čitave države. Okrznuta je i vanjska politika SAD-a. Teheran, koji se u filmu nalazi pod kontrolom vojske SAD-a izgleda kao bojno polje na kojem nitko nije siguran. Ni traga demokraciji i napretku. Nažalost spomenuta kritika je jedna od rijetkih dobrih strana novog “Robocopa”….
Padilhin film je više reboot nego remake. Pokušaj da se pokrene novi, financijski isplativ serijal. Takav pristup je donio nekoliko bitnih izmjena u odnosu na original. Alex odnosno Robocop ima obitelj. Taj dio priče je (pre)naglašen, na njega je potrošeno previše minuta filma, a da zapravo ne donosi ništa konačnom proizvodu. Nasilje je u odnosu na original dosta “prigušeno” kako bi se u kino dvorane privuklo što više (mlađih) gledatelja. Koliko god je Verhoeven bio beskompromisan toliko Padilha kalkulira (navodno redatelj nije bio oduševljen načinom na koji su funkcionirale stvari u ekipi odnosno kompaniji tijekom stvaranja filma). Većina akcijskih scena izgledaju kao dijelovi nekakve video igrice a na kao segment akcijskog filma. Glumačka ekipa “na papiru” izgleda respektabilno, ali u filmu stvari ne izgledaju toliko dobro. Joel Kinnaman (sjajan u tv seriji “Ubojstvo”) nije previše uvjerljiv kao Robocop, M.Keaton tek korektan, a Gary Oldman je vrlo samozatajan i rezerviran. Tek je Samuel L. Jackson opravdao očekivanja.
Ljubitelji filma koji nisu gledali “Robocopa” iz 1987 godine vjerojatno neće biti previše kritični prema ovom filmu i dati će mu prolaznu ocjenu. No, dojmovi većine fanova Verhoevenovog i Wellerovog filma bit će drugačiji….
OCJENA: 6
Odgovori