REDATELJ: Oliver Stone
GLAVNE ULOGE: Joseph Gordon Levitt, Shailene Woodley, Zachary Quinto, Nicholas Cage, Tom Wilkinson
TRAJANJE: 134 minute
“Terorizam je samo isprika, ovdje je riječ o društvenoj i političkoj moći.” – Eduard Snowden
Godine 2013 svijet je potresla globalna afera prisluškivanja kojom je potvrđeno, dokazano ono što smo su mnogi naslućivali. Živimo u vremenu velikog brata (obavještajnih službi, prije svih američkih) koje, pod izlikom sigurnosti građana i borbe protiv terorizma, prisluškuje i prikuplja podatke o milijunima građana bez obzira jesu li osumnjičeni ili označeni kao prijetnja sigurnosti. Nisu prisluškivani samo državljani SADa ili najdraži neprijatelji Kina i Rusija. Praćeni su i(li) prisluškivani Brazilci, Španjolci, Nijemci,… Predmet prisluškivanja nisu bili samo obični ljudi; američka obavještajna služba (NSA) prisluškivala je i visoke državne dužnosnike (spominje se čak i praćenje mobitela njemačke kancelarke Angele Merkel), prislušni uređaji pronađeni su u zgradama i uredima Ujedinjenih naroda i Europske zajednice.
Za snimanje filma temeljenog na najvećoj aferi prisluškivanja u povijesti čovječanstva nimalo neočekivano zainteresirao se Oliver Stone. Kroničar novije američke povijesti u filmografiji se pozabavio američkim predsjednicima (“Nixon”, “JFK”, “W”) ratom u Vijetnamu (“Platoon”, “Nebo i zemlja”, “Rođen 4. srpanja), medijima (“Rođeni ubojice”), američkim nogometom (“Any Given Sunday”), financijskim centrom moći (“Wall Street”) te napadom na blizance (“World Trade Centar”). Cijelu priču Stone je zaokružio dokumentarnim serijalom “Neispričana povijest Sjedinjenih Država”. Obzirom na navedene filmove jasno je da Stone snimajući “Snowdena” na domaćem terenu odnosno da je redatelj izvrstan izbor za priču o najvećem američkom zviždaču.
Cijelu priču o nevjerojatnim razmjerima i načinima prisluškivanja novinarima “The Guardiana” i “The Washington Posta” otkrio je Edward Joseph Snowden. Snowden je godinama radio za CIAu i NSA. On nije anarhist, haker koji želi srušiti sustav poput Elliota Andersona iz televizijske serije “Mr. Robot”. Nije Snowden ni strani plaćenik, špijun. Upravo suprotno; Snowden je godinama bio dio sustava, vrhunski profesionalac, ima impresivno patriotsko porijeklo i pokušao je završiti obuku u američkoj vojsci (morao je odustati od vojne karijere zbog zdravstvenih razloga). Uz sve navedeno Snowden vjeruje u američki Ustav i četvrti amandman. Da, Snowden je ono što bi američki mediji i državne institucije nazvali dobar Amerikanac. Objavljivanje tajnih informacija i raskrinkavanje obavještajnog sustava od strane takvog čovjeka ima posebnu težinu i pokazuje da je nešto trulo u državi Americi.
Stoneova priča o Snowdenu događa se u periodu od 2004 do 2013 godine. Radnja isprepliće detalje iz Snowdenove karijere, privatnog života i događanja u hotelskoj sobi u Hongu Kongu tijekom Snowdenovog razgovora s novinarima (sadržaj razgovora detaljnije je opisan u vrlo dobrom dokumentarcu “Citizenfour”) u danima prije objavljivanja prvih novinskih tekstova o aferi prisluškivanja. Stone progovara o detaljima Snowdenovog života (privatnog i poslovnog – redatelj se prije snimanja u Moskvi sastao sa Snowdenom kako bi saznao što više pojedinosti iz njegove biografije) o kojima mediji nisu pretjerano pisali, govorili. Ljubavna priča Lindsay Mills (drugačija, ali ponovo raspoložena Shailene Woodley) i Snowdena strahovito je opterećena njegovim poslom. Većina Snowdenovih aktivnosti obavijene su velom državne tajne i Lindsay se mora boriti sa Snowdenovim demonima a da o njima zna vrlo malo, gotovo ništa. Iako su različitih svjetonazora jedini razlog zbog kojih je njihova veza na iskušenjima Snowdenov je posao. Da, otvaranje afere globalnog prisluškivanja snažno je utjecala i na Snowdenov privatni život.
Stiliziranost, često Stoneovo redateljsko oružje, svedena je na razumnu mjeru. Redatelj zna da snagu, važnost priče ne treba opterećivati redateljskim akrobacijama. Stone izvrsno naglašava najvažnije detalje priče; trenutke koji su Snowdena doveli od objave podataka te nevjerojatne razmjere nadzora i špijuniranja obavještajnih službi. Snowdenova odluka da svijetu i narodu objavi podatke o sveprisutnom nadzoru nije se dogodila preko noći. Ona je posljedica saznanja o sustavu, događanjima tijekom njegove obavještajne karijere. Nakon napada na blizance, pod krinkom borbe za terorizam stvoren je informatičko-obavještajni monstrum koji se hrani privatnošću prvenstveno američkih građana. No nisu samo Amerikanci pod nadzorom; ako zatreba NSA i ostali vanjski i unutarnji neprijatelji pregledat će Vaše mailove, poruke i objave s društvenih mreža te snimiti i preslušati telefonske razgovore. Isključili ste mobitel i(li) laptop? Nema problema i tada se može doći Vaših podataka. Naravno sve zbog zaštite građana i u interesu naroda jer, kako tvrdi Snowdenov mentor Corbin O’Brien (vrlo dobri Rhys Ifans), “većina Amerikanaca ne želi slobodu nego sigurnost”. Prisluškivanja i obavještajna aktivnost mora ostati tajna jer tajnost znači sigurnost a sigurnost je pobjeda.
Stone nije propustio staviti znak jednakosti između najvažnijih američkih političkih opcija. Snowdenova karijera počinje u vrijeme Busha koji je blagoslovio priču o pojačanom nadzoru. Obama je donio nadu da će se stvari promijeniti no to se nije dogodilo. Obamino vrijeme donijelo je intenziviranje aktivnosti i jačanje moći Velikog brata.
Iako je “Snowden” biografska drama, film sadrži nekoliko napetih trenutaka. Trilerske minute filma najsnažnije su u trenucima kada se odlučuje o novinskoj objavi Snowdenovih informacija.
Joseph-Gordon Levitt korektno je skinuo Snowdena. Uz spomenute Shailene Woodley i Rhysa Ifansa vrijedi spomenuti raspoloženog Nicholasa Cage i novinarske uloge Zacharyja Quinta i Toma Wilkinsona.
Eduard Snowden za jedne je heroj dok ga drugi nazivaju izdajnikom. Neki kritičari prigovaraju Stoneu da je Snowdena prikazao kao prevelikog heroja. Kako god doživjeli Snowdena i njegovu akciju mora se priznati da je riječ o hrabrom mladom čovjeku koji je zbog želje da promijeni stvari odnosno da ih učini boljima stavio sve na kocku. Snowden je zbog informacija o globalnom prisluškivanju riskirao sve; odlično plaćen posao i karijeru u kojoj je mogao napredovati, odnos s voljenom osobom i vlastitu slobodu. I sve to zbog podataka koji otkrivaju istinu, želje da promijeni stvari. Upravo o tome i govori film Olivera Stonea koji je prije svega biografska priča, ali i dokument vremena u kojem živimo.
OCJENA: 7
Odgovori