REDATELJ: Stanley Kubrick
GLAVNE ULOGE: Malcolm McDowell, Warren Clarke, Michael Bates, Clive Francis
TRAJANJE: 136 minuta
GODINA PROIZVODNJE: 1971
NAZIV ORIGINALA: A Clockwork Orange
„It’s funny how the colors of the real world only seem really real when you viddy them on the screen.“-Alex
Godine 1962 Stanley Kubrick nam na velike ekrane donosi Lolitu. Film o kontroverznom odnosu između profesora engleske književnosti, Humberta Humberta, i četrnaestogodišnje djevojčice Lolite. Pod paskom MPAA-e isti biva cenzuriran te samim time podosta odmiče od početne redateljeve vizije. Kubrick je u tom slučaju ostao potpunoma nemoćan. Jedino što je mogao u toj situaciji je birati između dvije stvari, ne objaviti ili objaviti film. Odlučio se za ono i više nego li očito, no cenzuru koja mu je nametnuta nije zaboravio…
Kubrick je nakon Lolite snimio dva filma, Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb i 2001: A Space Odyssey, te se nakon njih naveliko počeo pripremati za snimanje Napoleona. Krajem 60-tih godina prošlog stoljeća strogi MPAA-ov zakon doživljava slom, a Kubricku, igrom slučaja, u ruke dospijeva distopijski roman Anthonyja Burgessa o bliskoj budućnosti- A Clockwork Orange. Nakon što ga je pročitao, roman proglašava gotovo savršenim. Bio je toliko impresioniran istim da se odmah odrekao Napoleona (ispostavit će se zauvijek) i započeo rad na adaptaciji. Početak moderne eksploatacije nasilja je moglo početi, a samim time je „osveta“ za Lolitu bila servirana…
Priča prati adolescenta Alexa (Malcolm McDowell) u relativno bliskoj, budućoj socijalističkoj državi. On je huligan koji noći provodi lutajući gradom, sa svojim prijateljima, terorizirajući i napadajući nevine ljude. Jedne noći u jednom od svojih pohoda ubija ženu u njenom domu te nedugo nakon toga biva uhvaćen i pritvoren, no s vremenom postaje jasno kako je zatvor ono oko čega se Alex najmanje mora brinuti.
Kubrick prvom scenom određuje ton cjelokupnog filma, ona je sažetak, sabirna točka, onoga što Clockwork Orange jest. U predstavljanju i pozicioniranju likova prebacuje fokus na povijesni (gore poviše opisani) kontekst. Kroz tri napada Alexa i njegove bande poručuje koja ja intencija prvog djela filma. Na koji način!? Svaki od likova predstavlja utjelovljenje nečega iz stvarnog svijeta. Sukladno navedenom, možemo reći kako je prva polovica filma obračun s tadašnjim vremenom i MPAA-om. Nasilje, koje u svojoj biti, nema neku jasnu etimologiju već naprosto jest i mnogo nesvrhovitih seksualnih aluzija govore u prilog toj činjenici. Time, tu prvu polovicu filma, možemo okarakterizirati kao meta dio, bez obzira na to što nema jasnog podrijetla, Kubrick upravo preko tih specifičnosti odašilje poruku gledatelju.
Drugom polovicom filma Stanley se uvelike vraća na svoje izvore, odnosno teme koja ga intrigiraju kroz njegovu čitavu filmsku karijeru. Ona je studija o, kako će se pokazati, postmodernom vremenu, ljudskoj prirodi i sustavu, odnosno njihovom napetom odnosu. Ono što je isto tako zanimljivo vidjeti je potreba za teatralnošću u oba dijela, u smislu želje za interakcijom između glavnog lika i gledatelja. U nekoliko je scena jasno vidljiva redateljeva namjera koja poručuje:“Gledajte!“. Kao da Kubrick želi podvrgnuti publiku istom tretmanu kojem je podvrgnut Alex u samom filmu.
Sam lik Alexa i gluma Malcolma McDowella je odlična. Značajno je istaknuti kako niti samo zlo (nasilje) u Alexu nema svoju patologiju. Ono naprosto jest. Takva pozicija je izvrsno povezana s adolescentnim razdobljem u kojem se Alex i sam nalazi kao oličenjem bunta protiv svega. U liku Malcolma se nalaze brojni kontrasti. Polarizacija između adolescencije i zrele dobi, dobrog i zlog i sl. iznjedruje činjenicu kako je Alex ustvari clockwork orange. Te prijelaze je Malcolm izvukao gotovo maestralno. Značajnost ovog filma, u redateljskom smislu, leži i u činjenici da je Kubrick Alexovu bit pretočio na gotovo sve elemente (koncept, likovi, glazba…) u filmu, cijeli je film polariziran te je tako dobio slojevitu radnju i opravdanje samog naziva filma.
A Clockwork Orange je, tematski gledano, Kubrickov najslojevitiji film. On stoji između puta kojeg je ucrtao ranijim filmovima i meta elementima. On je najobuhvatnija studija i kritika društva u Kubrickovom opusu. Tematiziranje o ljudskoj prirodi, slobodi, sustavu koje je svoj uvod imalo u Paths of Glory, doživjelo svoj zaplet u Dr. Strangeloveu, vrhunac upravo u ovom filmu, rasplet u Full Metal Jacketu, a završetak, simbolično, u Eyes Wide Shut.
Autor recenzije: Nikola Fabijanić
Odgovori