REDATELJ: Ridley Scott
GLAVNE ULOGE: Harrison Ford, Rutger Hauer, Sean Young, Edward James Olmos, Daryl Hannah, M. Emmet Walsh,
TRAJANJE: 117 minuta
NAZIV ORIGINALA: Blade Runner”I’ve seen thing that you people don’t believe.
Attack ships on fire off the shoulder of Orion
I watched C-beams glitter in the dark near the Tanhauser Gate
All this moments will be lost in time….Like tears…In rain
Time to die” – Roy BattyNEKOLIKO GODINA KASNIJE 

     Mnogi će od nas
iz vlastitog iskustva posvjedočiti kako je uvijek lakše kročiti utabanim
stazama i kretati se unutar zadanih gabarita, zar ne? Posve logično, no
zanimljivo je s druge strane obzora primijetiti kako je napredak, kada govorimo
o umjetnosti, upravo bivao nošen na leđima izvanrednih pojedinaca koji su
sjekli raslinje pred sobom čisteći tako staze za one koji koračaju iza njih
čineći time njihove puteve bezbrižnima i spokojnima ili onih koji su pod
vlastitim rukama prekrojavali zadane gabarite tvoreći nove, samo njima
svojstvene. Sukladno navedenim faktorima umnožak je vrlo jasan, obogaćeni smo
za ono što nazivamo Deveta simfonija, Labuđe jezero, Zločin i kazna, Mona Lisa
te ćemo za ove prilike navesti i Blade Runnera.

 

     Početkom 1980-tih
Ridley započinje kako s produkcijom tako i sa samim snimanjem spomenutog filma.
Usprkos početnim trzavicama oko scenarija projekt je ipak uspješno zaživio. Na
glumačkoj dispoziciji Scott je imao Harrison Forda, Rutger Hauera, Seana Younga
i mnoge druge. Mozaik je napokon uspješno kompletiran te je cjelokupno
spomenuto društvo moglo komotno zasukati rukave i prionuti poslu. Radnja filma
smještena je u, sada ne tako daleku, 2019. godinu. Korporacija Tyrell, pod
vlasništvom dr. Eldona Tyrella (Joe Turkel), kreirala je umjetnu inteligenciju
gotovo identičnu ljudima. Najnovija serija replikanata poznatija je pod nazivom
Nexus 6. Navedeni modeli  ljudima su
uglavnom služili kao robovi za kolonizaciju drugih planeta. Problem kako za
ljude tako i za Nexuse nastaje nakon pobune potanjih. Ljudi ih nakon tog čina
stavljaju na svojevrsnu listu za odstrel. U tom trenutku na scenu nastupaju
Istrebljivači među kojima je i Rick Deckard (Harrison Ford). Rick dobiva
zadatak umiroviti (ne istrijebiti) četvero replikanata koji se vraćaju na
Zemlju pronaći svog stvoritelja.
     Ono što je
započeo Alienom Scott je dovršio Blade Runnerom. Spomenutim projektima
zapečatio je svoje ime te stvorio svojevrsni trademark svog redateljskog lika i
djela. Svojstveno za Scotta u većini njegovih filmova je težnja za što većim
razmjerom, odnosno epopejom. U Blade Runneru Scott je pričom, objektivno
gledajući, zahvatio široki dijapazon, no veličina ili ljepota u navedenom je,
zavisi kako gledate, što se nije pogubio u istoj. Fiksira nekoliko jednostavnih
postulata važnih za priču (kompanija Tyrell, okolnosti, Nexus 6…) te oko njih
vješto gradi priču ne dopuštajući sam sebi bespotrebno lutanje. Interesantno je
u SF filmu vidjeti koketiranje s nečim što primarno nije karakteristika istog
žanra. Scott vješto koristi detektivske i dramske elemente u izazivanju
osjećaja napetosti kod gledatelja. Tvoreći na taj način neku vrstu
„futurističkog noira“. Likovi u filmu su odlično napisani, gledatelj u hipu ne
može odlučiti na čijoj je strani, svi imaju valjane argumente za svoje postupke
što ih čini vjerodostojnima i „živima“. Veliki plus isto tako ide na konto
prikaza borbi između Ricka i Nexusa 6. Ono što Nexusi jesu predočuje se u borbe
te se ne zapada u nepotrebne akcijske vratolomije. Ono što je isto tako svojstveno za
ovaj film je relativno malo dijaloga, no isti je vrlo efektan i jezgrovit, te
dobro doziran i pravovremen soundtrack.
      U samom se filmu
Scott dotiče mnogih tema te nakon završne sekvence gledatelju  postavlja brojne upitnike. O pitanju podrijetla
koketira Biblijskom tematikom koja je nepresušno vrelo za spomenuto područje
već decenijama brojnim autorima pa tako i Scottu. Filozofski gledano, obrađuje
uistinu širok spektar tema, navesti ćemo temu smrtnosti i neprestanog traganja
za istinom kao sastavnim djelom ljudske prirode. S društvene pozicije obrađuje
temu superiornosti i inferiornosti, dok s moralne pravo na bunt i opravdanost
pojedinih postupka s obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo. Ono što pri
samom kraju valja istaknuti je što, bez obzira na gotovo crnu sliku
čovječanstva kao takvog, nam film između pojedinih frameovima sugerira o
prihvaćanju novog i odbacivanju straha.
     Za kraj, složit ćemo se kako je film već 1982. godine udario pečat onome što će današnjem
čovjeku biti jedna od gorućih tema- umjetna inteligencija i doza skepse prema
istoj te problematika evolucije koja je dirigirana od nas samih. Zaključit ćemo kako ja Blade Runner film koji je bosom nogom ostavio tragove u snijegu za
buduće filmove  te dubok i sveobuhvatan
egzistencijalistički  SF koji, bez obzira
na obrađivanje mnogih tema, ne zapada u patetiku i bespotrebno filozofiranje
već govori slikom u pokretu, onim što film u svojoj suštini i jest.
Autor recenzije: Nikola Fabijanić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)