REDATELJ: Morten Tyldum
GLAVNE ULOGE: Benedict Cumberbatch, Keira Knightley, Charles Dance, Mark Strong, Rory Kinnear, Matthew Good
TRAJANJE: 114 minute
NAZIV ORIGINALA: The Imitation Game
“Znam stvari koje vi ne znate” – Alan Turing (Benedict Cumberbatch)
Enigma, njemački uređaj za šifriranje poruka u Drugom svjetskom ratu bio je tema nekoliko filmova. BBC je 1996 godine producirao televizijski film “Breaking The Code” temeljen na knjizi “Enigma” Andrewa Hodgesa. Glavnu ulogu u filmu je tumačio Derek Jacobi. Godine 2000 Jonathan Mostow (“Terminator 3”) angažirao je sjajnu glumačku ekipu (Matthew McConaughey, Jon Bon Jovi, Bill Paxton, Harvey Keitel..) za film “U-571”. Film prati podmornicu koja je u lovu na nacistički uređaj za šifriranje. Film je temeljen na izmišljenim činjenicama, rezulat ovog pokusa bio je akcijski film, prepun eksplozija i pucnjave, ali siromašan pričom i emocijama. Godinu dana kasnije redatelj Michael Apted (“Treptaj”, “Nell”) snimio je, prema romanu Roberta Harrisa, film o grupi matematičara koji pokušavaju otkriti tajnu njemačkih šifri. Pristojan film u kojem su glavne uloge tumačili Kate Winslet i Dougray Scott. Posljednji film o Enigmi odnosno Alanu Turingu, imamo prilike gledati u kinima. Redateljsko-scenaristički dvojac Morten Tyldum (redatelj se “kvalificirao” za ovaj posao nakon izvrsnog trilera “Lovci na glave” temeljenog na romanu Jo Nesboa) i Graham Moore su “Igru oponašanja”, jednako kao i Herbert Wise, utemeljili na knjizi Andrewa Hodgesa. Glavne uloge pripale su jednom od najboljih glumaca mlađe generacije Benedictu Cumberbatchu i Keiri Knightley….
Godina je 1951. Policija dolazi u dom matematičara Alana Turinga kako bi istražila prijavu zbog provale. Turing ih “uvjerava” da provale nije bilo i policajci, iako sumnjičavi, odlaze. No, vrlo brzo Turing je uhićen zbog svojeg svojeg seksualne orijentacije. On je homoseksualac; takav izbor je u ono vrijeme bio zakonski kažnjiv. Na ispitivanju Turing počinje pričati svoju životnu priču. Alan i njegova ekipa su, javnosti neznani, heroji najvećeg oružanog sukoba u povijesti čovječanstva….
Radnja filma se događa u tri vremenska perioda; Turingovo djetinjstvo, njegov angažman tijekom rata i uhićenje odnosno detalji iz njegovog poslijeratnog života. Redatelj Tyldum je vrlo sigurno režirao film; priča je većim dijelom fokusirana na, za gledatelja, najzanimljiviji dio Turingova života (ratni period). Epizode prikazane prije i poslije ratnog vremena su kratke, emotivne i vrlo precizno objašnjavaju karakter i(li) duševna stanja u kojima se glavni lik nalazi. Cijelim trajanjem “Igra oponašanja” drži tenziju, podjednako zanimljivo prikazuje detalje Turingova privatnog života i njegovu profesionalnu genijalnost.
Glavna, najvažnija i ključna figura filma je Alan Turing odnosno Benedict Cumberbatch. Turing je nadogradnja na sjajno Cumberbatchevu ulogu modernog Sherlocka Holmesa. Kao i Sherlock, Turing je narciosidan, sarkastičan često i otrovan (najbolji primjer je način na koji je “počastio” policajce koji dolaze istražiti provalu). Usamljen u svojoj genijalnosti. Nadogradnja se sastoji u činjenici da je Turing bio stvarna osoba, njegova karakterizacija je opširnija i složenija nego modernog Sherlocka. Osim na Sherlocka, Turing podsjeća Johna Nasha iz filma “Genijalni um”, u nekim trenucima i na Sheldona Coopera iz televizijske serije “Teorija velikog praska” (naravno “Igra oponašanja” je ozbiljan film; Sheldon i Turing su slični u uživanju u intelektualnoj superiornosti).
Turingov angažman u ratnim vremenima nije motiviran patriotizmom. On je briljantan matematičar (postao je profesor na Cambridgeu sa 24 godine); dešifriranje enigme je izazov. Profesionalni i privatni; nemoguće je povući crtu između profesionalnog i privatnog kada je u pitanju Alan Turing. Zanimljivo je kako redatelj polako gradi odnosno otkriva detalje Turingova života; nakon pola sata uvodi u film Joan Clarke (vrlo dobra Keira Knightley, velika Benedictova prijateljica u privatnom životu), zatim polako otkriva njegovu homoseksualnost i špijunske igre unutar njegove ekipe da bi na kraju prikazao ključni detalj iz njegovog djetinjstva. Redatelj Tyldum vrlo vješto kombinira elemente biografske drame i špijunskog trilera.
“Ja nisam špijun….Ja sam matematičar” naglašava Turing u trenucima kada počinje shvaćati da njegov briljantan um nije pošteđen špijunsko-političkih igara. No, kasno je za to; sustav je iskoristio Alanove sposobnosti i “genijalni um” je zapleten u špijunsku mrežu. Zadatak je izvršen i Turing i njegova ekipa moraju šutjeti, nema priznanja – jedini dokazi o njihovom djelovanju su službeno otkriveni tek prije nekoliko godina. Na neki način i “Igra oponašanja” je dio rehabilitacije Turingova lika i djela; prema procjenama stručnjaka on i njegova ekipa su skratili rat za dvije godine i spasili nekoliko milijuna života. Društvo odnosno država mu se odužila na “veličanstven” način; progonom zbog seksualne orijentacije i kemijskom kastracijom. Život je prema Alanu Turingu uistinu bio sarkastičan i okrutan.
“Igra oponašanja” dotiče i teme poput položaja žene u društvu, prava seksualnih manjina te vizionarstvu glavnog junaka (njegov rad je početak umjetne inteligencije i današnjih računala). Čitava ekipa filma je (barem) vrlo dobro obavila svoj posao. Redatelj je uspio izdvojiti najbitnije dijelove Turingova života (ako postoje netočnosti prepustio bi ih povjesničarima), film je režiran vrlo pregledno i, unatoč trajanju kraćem od dva sata, daje detaljan prikaz Turingova profesionalnog i privatnog života. Glumačka ekipa film je izvrsna. Cumberbatch je, vjerojatno, osigurao oscarovsku nominaciju (svu raskoš glumačkog talenta posebno je pokazao u finalu filma), Keira Knightley vrlo dobra a treba spomenuti i Charlesa Dancea i Marka Stronga u sporednim ulogama. Također treba istaknuti i sjajnu glazbu Alexandrea Desplata.
“Igra oponašanja” je priča o čovjeku koji je razbio nacističke šifre, skratio rat i spasio mnoge živote. Nažalost, enigmu vlastitog života (ne samo svojom krivnjom) nije uspio dešifrirati.
OCJENA: 8
Odgovori