REDATELJ: Christopher Nolan
GLAVNE ULOGE: Cillian Murphy, Robert Downey Jr. , Emily Blunt, Matt Damon, Florence Pugh, Kenneth Branagh, Benny Safdie, Rami Malek, Casey Affleck
TRAJANJE: 180 minuta
“Povijest će nam suditi.” – Robert Oppenheimer
Tamo negdje početkom 2021. godine dogodio se jedan od najvećih filmskih transfera posljednjih desetljeća. Razočaran strategijom “Warner Brosa.” koji je radikalno skratio vrijeme od kino premijere do premijere na “HBO MAX” streaming servisu (platforma je dio “Warner” imperija – Tenet je bio žrtva nove strategije) Christopher Nolan prekinuo je suradnju sa spomenutom major kompanijom. Suradnja “Warnera” i Nolana počela je tijekom realizacije prvog filma trilogije o Vitezu tame i trajala je dva desetljeća. U trenucima prekida suradnje Nolan je počeo razvijati novi projekt – ponuda nije nedostajalo i redatelj je potpisao za “Universal”. Čelnici “Universala” Nolana su, očekivano, dočekali, raširenih ruku i pristali na sve redateljeve zahtjeve. Jedan od njih je i 100 dana koji moraju proći od kino premijere do pojave “Oppenheimera” na streaming servisu.
Christopher Nolan redatelj je scenarist filma nastalog prema knjizi American Prometheus: The Triumph and Tragedy of J. Robert Oppenheimer. Odabir Oppenheimera za prvi biografski film u filmaševoj karijeri nije slučajan – uz kontroverznu životnu priču Roberta Oppenheimera (o tome nešto kasnije) Nolan je u prethodnim filmovima pokazao zanimanje za fiziku, njene zakone i utjecaj spomenute prirodne znanosti na život ljudi odnosno povijest čovječanstva (“Tenet”, “Interstellar ). U “Interstellaru” kao i trilogiji “Vitez tame” autor je dotaknuo i ljudsku (auto)destrukciju koja je vječna prijetnja opstanku čovječanstva i jedinog nam planeta. Spomenuti su detalji poveznice “Oppenheimera” s prethodnim projektima Christophera Nolana…
Bez obzira na termin početka prikazivanja filma u svjetskim kinima, “Oppenheimer” nema gotovo nikakvih dodatnih točaka s ljetnim blockbusterima koji dolaze iz Hollywooda. “Oppenheimer” nije ljetna zabava. Film ne želi jeftino podilaziti publiku niti ima ambiciju gledatelju donijeti dozu bijega od stvarnosti koju ljubitelji sedme umjetnosti odlaskom u kino, u većoj ili manjoj mjeri, ponekad traže. Upravo suprotno – kroz priču o Robertu Oppenheimeru gledatelj je suočen s nizom egzistencijalnih pitanja o čovječanstvo u cjelini, ali i moralnim preispitivanjima postupaka pojedinca. Pojedinca koji je, sa suradnicima, promijenio tijek povijesti.
Foto: Universal Pictures
“Oppenheimer” traje tri sata – tijekom filma glavni je protagonist zatvorio puni krug. Od mladog, talentiranog fizičara, intelektualca željnog znanja čije su ideje i ambiciju prepoznali stariji kolege, ali i vojno-obavještajna služba SAD-a preko organizatora i ključne figure organizacije kampa u Los Alamosu i stvaranja atomske bombe (posljedično i završetka Drugog svjetskog rata odnosno kapitulacije Japana – Oppenheimer tada postaje ljubimac nacije) do optužbi za državnog neprijatelja. Tijekom prikaza najvažnijih životnih trenutaka (Nolan nije zanemario privatni život glavnog protagonista) Roberta Oppenheimera, gledatelj je suočen s nizom kontroverzi. Redatelj detaljno opisuje okolnosti stvaranja oružja za masovno uništenje – utrka za stvaranjem atomske bombe izgleda opravdana. Stvaranje atomske bombe prije nacista garancija je pobjede u Drugom svjetskom ratu, ali vojska i politika neće se odreći moćnog oružja. Ono je potrebno kao sredstvo za buduće pregovore i pokazivanje mišića ili kako je jedan od protagonista mudro zaključio – ovo nije kraj Drugog svjetskog već početak Hladnog rata.
Usred najvećeg ratnog sukoba u povijesti čovječanstva našli su se Oppenheimer i njegovi suradnici. Njihova misija postaje ključna za završetak rata protiv Japana (Njemačka je ranije kapitulirala), ali njihovo se čudovište otelo kontroli i postalo državni projekt. Ne samo u SAD-. Vrhunski znanstvenik Oppenheimer imao je drugačiju viziju nakon otkrića atomske bombe, ali njega je vojno-obavještajni sustav iskoristio i učinio nevažnim kada je o korištenju atomske bombe riječ što je u filmu u više trenutaka izvrsno prikazano i naglašeno.
Robert Oppenheimer – heroj ili osoba odgovorna za smrt stotina tisuća ljudi?
…ili možda oboje? Tijekom gledanja filma gledatelj može pronaći argumente za različite interpretacije lika i, posebno, djela glavnog protagonista. No, slojevit, intrigantan prikaz Oppenheimera jedan je od glavnih pokretača filma – isprva je Oppenheimer birokratski hladan kada je riječ o upotrebi atomske bombe. Cilj opravdava sredstvo otprilike opisuju njegova razmišljanja. No, nakon Hirošime stvari se mijenjaju i Oppenheimer shvaća kako je stvorio čudovište koje više nije pod njegovom kontrolom. Krivnja postaje dio njegove životne priče…
…krivnja koja nije isključivo povezana otkrićem oružja za masovno uništenje. Krivnja se odnosi i na sudbinu Jean Tatlock žene čija je životna priča neraskidivo povezana s Oppenheimerom. Bez obzira na važne povijesne događaje koje obrađuje Nolan nije zaboravio detalje privatnog života glavnog protagonista. Važne za shvaćanje Oppenheimera kao čovjeka, ali i znanstvenika…
Foto: Universal Pictures
“Oppenheimer” pripada u red najboljih filmova Christophera Nolana. Snimljen s puno redateljskog nerva, slojevit i iznimno suptilan u prikazu svjetonazorskih uvjerenja protagonista filma. Nolan ne navija niti sudi protagonistima – on detaljno prikazuje događaje i odnose između likova te ostavlja gledatelja na vjetrometini burnih povijesnih događaja. Vizualno, film izgleda fantastično – poput “Mementa” smjenjuju se crno-bijelo i boja tijekom trajanja “Oppenheimera”. Vizualnost znatno pridonosi uvjerljivosti pripovijedanja kao i karakterizaciji likova. Cjelina je ispunjena nizom redateljskih minijatura – majstorija vrijedi doživjeti na velikom platnu. Dijalozi su majstorski napisani – bez obzira na to što je riječ o biografskom filmu, Nolan nevjerojatnom lakoćom koketira s više žanrova (sudski, politički triler, ljubavna drama pa i film katastrofe…). Veliki broj likova koji se pojavljuju u filmu ne predstavljaju problem – upravo suprotno – oni su bogatstvo “Oppenheimera” i svaki od njih je dobio svoj trenutak ili trenutke….
Nolan je, ponovo, okupio sjajnu glumačku ekipu. Sjajne su epizode Florence Pugh i Caseyja Afflecka, Matt Damon je siguran i uvjerljiv, Robert Downey Jr. izvrstan. Taman kada gledatelj pomisli kako film sadrži previše protagonista odnosno glumaca ili glumica i kako se neki od njih previše u drugom planu oni bljesnu i pokažu opravdanost postojanja u “Oppenheimeru” (npr. Emily Blunt u ulozi Kitty Oppenheimer). Ipak, najveća glumačka vrijednost je senzacionalan nastup Cilliana Murphyja. Glumac koji dva desetljeće surađuje s Christopherom Nolanom dočekao je i glavnu ulogu u redateljevom filmu. Očekivanja nije opravdavao već ih je nadmašio – Murphyjeva je interpretacija nadahnuta, uvjerljiva bez obzira na to što većinu emocija proizvodi neverbalno, izrazima lica i gestikulacijama. Njegov Oppenheimer ima tragičnu crtu i patnju zbog životnih odluka. Glumčevo lice je, često, u krupnom planu – redatelj je iskoristio Murphyjevu sposobnost prikaza emocija odnosno duševnih stanja bez upotrebe riječi. Već sada se može napisati kako je riječ o glumačkoj izvedbi koja zaslužuje sve filmske nagrade koje postoje.
Prije nekoliko je dana američki filmaš Paul Schrader (scenarist filmova “Taksist i Razjareni bik ) izjavio kako je “Oppenheimer najvažniji film ovog stoljeća te dodao ako mislite pogledati jedan film u kinu ove godine to mora biti “Oppenheimer” (uz napomenu kako Schrader nije veliki obožavatelj dosadašnjeg rada Christophera Nolana). Što se tiče najvažnijeg filma stoljeća o tome će vrijeme (pro)suditi, ali “Oppenheimer” je bez ikakve dvojbe film godine. Mračna i slojevita priča o znanstveniku koji je bio osnivač i vođa ekipe koja je stvorila atomsku bombu briljantna je studija karaktera, ali i priča o ljudskoj vrsti koja bezglavo juri prema (samo)uništenju. Čak niti posljednja scena filma ne nudi razloge za optimizam. Pretjerano? Možda, ali ako pogledamo svijet u kojem živimo kao i ne tako davnu prošlost nuklearna (kao i neke druge) apokalipsa ne izgleda nerealno i daleko. “Oppenheimer” je stvoren bez računalnih efekata, ali efektniji film dugo, dugo nije bio na programu svjetskih kino dvorana. Film koji se osjeća, film o kojem se razmišlja. Film o kojem se razgovara….
OCJENA: 10
