REDATELJ: Ramin Bahrani
GLAVNE ULOGE: Micheael B. Jordan, Michael Shannon, Sofia Boutella, Cindy Katz
TRAJANJE: 96 minuta
“U knjigama je ludilo.” – Beatty
Distopijska budućnost nije rijetka pojava posljednjih godina kada su u pitanju filmovi i serije. “Igre gladi”, “Snowpiercer” i “Blade Runner 2046” neki su od filmova koji nam predviđaju tmurnu budućnost. Ipak, najviše je bure, medijske i gledateljske podigla televizijska serija “Sluškinjina priča” temeljena na istoimenom književnom predlošku Margaret Atwood. Distopija je zainteresirala i čelnike HBO-a, ali ne u formatu serije. Čelnici televizijske kuće odlučili su snimiti novu verziju, poznate priče. Roman Raya Bradburyja “Fahrenheit 451” uspješno je ekranizirao je davne 1966. godine Francois Truffaut. Novu verziju priče o budućnosti u kojoj su najveći neprijatelji totalitarnog sustava knjige – odnosno pripadnici pokreta otpora koji napamet uče tekstove književnih klasika kako bi ih sačuvali od uništenja prema vlastitom je scenariju režirao Ramin Bahrani poznat po vrlo dobroj recesiskoj drami “99 domova” iz 2014 godine. Angažirao je Bahrani na novom projektu respektabilnu glumačku ekipu – ponovio je suradnju s Michaelom Shannonom, glavna je uloga povjerena Michael B. Jordanu (potpisan i kao producent filma) uz nastup, konačno bez šminke, Sofije Boutelle (“Mumija”, “Zvjezdane staze”). Intrigantan književni predložak i zanimljiva ekipa pojačali su očekivanja od filma. Međutim….
Radnja filma vodi nas u budućnost SAD-. Vrijeme nakon Drugog građanskog rata. Totalitarna država čiji poredak čuvaju vatrogasci, ali vatrogasci budućnosti ne gase već pale vatru. Spaljuju knjige i love Jegulje kako nazivaju pripadnike pokreta otpora, Čuvare knjiga. Čitanja knjiga strogo je zabranjeno – dopuštene su tri knjiga: Biblija, Moby Dick i “Prema svjetioniku”. Vatrogasci budućnosti medijske su atrakcije, heroji sistema. Jedan od njih je Guy Montag pripadnik jedinice zapovjednika Beattya. Beatty i Montag su bliski, njihov odnos je poput oca i sina. Učitelja i učenika. Stvari se počinju mijenjati kada učenik počinje sumnjati. Čitati. Razmišljati.
Početak Bahranijeva film obećava – upoznajemo glavne protagoniste filma, način na koji sustav funkcionira i prikaz kako totalitarni sustav od indoktrinira najmlađe. Sotoniziraju se knjige, dehumaniziraju se Jegulje, borci protiv sustava (jer protivnik koji nema ljudskih osobina lakši je predmet mržnje i štiti poredak. Upravo uvodne minute filma jedini su vrijedni trenuci filma – sve ostalo je kaotično, teško gledljivo i lišeno bilo kakvih uzbuđenja i(li) emocije.
Kaos i nedorečenost vladaju Bahranijevim filmom. Totalitarni sustav kao glavni negativac književnog predloška i filma iz 1966 godine ostao je gotovo netaknut, bez snažnijeg prikaza. Radnja se, većinom, bavi Beattyem i Montagom, njihovim odnosom i razlozima zbog kojih pripadaju vatrogascima. Odnos starog i mladog vatrogasca, njihova povezanost zamišljena je kao glavna pokretačka snaga filma međutim ona to nije. Odnos između protagonista ne funkcionira, motivacija i potezi glavnih (anti)junaka u nekim trenucima potpuno je nejasna, interakcija između likova je neuvjerljiva i Bahrani, unatoč potvrđenim glumačkim imenima, ne uspijeva gledatelja povezati s likovima.
“Fahrenheit 451” sadrži više nelogičnosti u priči. Nisu to tek sitnice – riječ je o detaljima važnim za priču. Saznajemo da je Biblija jedna od tri dozvoljene knjige da bi tijekom filma jedan od likova progovorio o vremenu kada je religija bila dozvoljena. Vatrogasci, stupovi totalitarnog društva rade ono što je najstrože zabranjeno – ponekad čitaju knjige kako bi bolje razumjeli protivnike (Jegulje). Čemu onda čitava zbrka ako je Montag uzeo i počeo čitati knjigu?
Kaotičnu i praznu priču dodatno komplicira Omnis – kolektivna svijest koja bi trebala okončati totalitarni mrak i donijeti slobodu čitanja i izražavanja. Način djelovanja Omnisa opisan je, ali kako bi cijela stvar trebala funkcionirati teško se može jednostavno objasniti.
Bahrani je propustio prikazati funkcioniranje sustava, radnja je ograničena na vatrogasce. Sustav koji vodi rat protiv knjiga i pisanja, ali saznajemo da čuva knjige. Zašto? E to je već pitanje na kojeg odgovora nema.
Nova ekranizacija znanstveno fantastičnog romana “Fahrenheit 451” nije uspjela. Film je zbunjujuće kaotičan i konfuzan prikaz svijeta budućnosti u kojem su knjige glavni neprijatelji totalitarnog sustava. Za razliku od protagonista filma, mi možemo slobodno pročitati knjigu kao i pogledati znatno uspjeliju u zanimljiviju ekranizaciju iz 1966 redatelja Francoisa Truffauta. Nova, ovogodišnja “Fahrenheit 451” filmska priča ionako je za brzi zaborav.
OCJENA: 4
Odgovori