Naslovnica Akcija RETRO RECENZIJA: BRZINA – akcija bez kočnica

RETRO RECENZIJA: BRZINA – akcija bez kočnica

384
0
Photo: 20th Century Fox

REDATELJ: Jan de Bont

GLAVNE ULOGE: Keanu Reeves, Sandra Bullock, Dennis Hopper, Jeff Daniels, Joe Morton, Alan Ruck

TRAJANJE: 116 minuta

NAZIV ORIGINALA: Speed

GODINA PROIZVODNJE: 1994

 

Pop quiz, hot shot. There’s a bomb on a bus. Once the bus goes 50 miles an hour, the bomb is armed. If it drops below 50, it blows up. What do you do? What do you do?” – Howard Payne

 

Izvrsna filmska 1994. godina često je spominjana u objavama portala Goodtalking te u raspravama, komentarima u istoimenoj Facebook grupi . Godina je to u kojoj su se, primjerice, istovremeno u kino ponudi mogli pronaći “Pakleni šund” i “Iskupljenje u Shawshanku”. Godina koja se pamti, između ostalih, zbog “Forresta Gumpa”, “Legende o jeseni”, “Intervjua s vampirom” i mnogih drugih naslova.

Poklonici akcije nisu bili zapostavljeni – najzvučniji akcijski film godine bila je stotinjak milijuna dolara skupa akcijsko-špijunska zafrkancija poznata pod imenom “Istinite laži”. Redatelj James Cameron i posljednji akcijski junak Arnold Schwarzenegger bile su glavne zvijezde filma koji je na svjetskim kino blagajnama zaradio nešto manje od 380 milijuna dolara. Ipak, kada je o akciji riječ 1994. godinu obilježio je (ne samo zbog komercijalnog uspjeha – film je na uloženih 30-35 milijuna dolara zaradio više od 350 milijuna) redateljski prvijenac nizozemskog filmaša Jana de Bonta. “Brzina” je protutnjala kino dvoranama prije skoro trideset godina, ali i dalje izgleda vrlo dobro (provjereno od strane autora ovih redaka prije nekoliko dana).

Prije redateljskog posla na “Brzini”, De Bont je radio kao meštar od kamere na nizu poznatih i rado gledanih filmova. U više je navrata De Bont surađivao sa sunarodnjakom Paulom Verhoevenom (“Sirove strasti”, “Krv i meso”…) – glavni razlog za odabir De Bonta kao akcijskog redatelja bili su poslovi na nizu akcijskih filmova (prije svih “Umri muški” zatim “Smrtonosno oružje III”, “Crna kiša” pa i “Lov na crveni oktobar”). Ipak, De Bont nije bio prvi (redateljski) izbor – priča kaže kako su “Brzinu” odbili Renny Harlin i Quentin Tarantino. Oni su, navodno, “Brzinu” odbili, ali Jan de Bont priliku propustio nije…

Veliki se broj glumačkih imena (službeno i neslužbeno) povezivao s nastupom u “Brzini”. Za ulogu Jacka Travena, specijalca koji spašava stvar redatelj je odabrao Keanu Reevesa. Glavna preporuka Reevesu bio je nastup u akcijskom trileru “Pakleni val” (kao kandidati za ulogu Travena spominjali su se, između ostalih, Harrison Ford, Mel Gibson, J.C.Van Damme, Chuck Norris ..čak i Jim Carrey). Uloga u “Brzini” jedna je od najboljih i najvažnijih u karijeri Keanu Reevesa. Glumac je ulogu shvatio ozbiljno i proveo mjesec dana u društvu pripadnika SWAT-a (u društvu Jeffa Danielsa, partnera u filmu). Također, većinu akcijskih scena Reeves je odradio bez kaskadera. Može se reći kako je Jack Traven usmjerio Reevesa prema kasnijim ulogama u “Matrixu”, “John Wicku” koji su postali znak raspoznavanja glumčeve karijere.

Za ulogu Annie konkurencija je, također, bila žestoka. Demi Moore, Carrie Fisher, Sigourney Weaver, Julia Roberts, Sharon Stone i mnoge, mnoge druge bile su razmatrane ili su odbile nastup u filmu. Na kraju priče odabrana je Sandra Bullock koja je, prema riječima redatelja, najsličnija djevojci koja jednog običnog dana postaje neobična junakinja. Gospođica Bullock je pripremu za ulogu profesionalno odradila – položila je ispit za vožnju autobusa kako bi izgledala što uvjerljive. Glavne glumačke figure su odabrane i akcija je mogla početi…

“Brzina” je svojevrsni akcijski triptih – tri poglavlja kojima su zajednički protagonisti Jack Traven i umirovljeni policajac, sada poludjeli bombaš Howard Payne. Negativca je scenarist pronašao u redovima policije (nije tražio negativce među onima koji su ljuti jer smo ih bombardirali – kako Annie govori u trenutku kada pokušava doznati identitet bombaša). Payne je umirovljenik koji nije zadovoljan vlastitim statusom (u redu, on je i poremećen) i želi dodatno zaraditi – za početak nešto više od tri milijuna dolara. U suprotnom likvidirat će slučajne korisnike lifta.

Foto: 20th Century Fox

Negativca interpretira Dennis Hopper koji je stravično uvjerljiv i iznimno raspoložen u ulozi poludjelog, ali efikasnog i sposobnog bombaša. Taman kada gledatelj pomisli kako je Payne zabavan, umirovljenik bez milosti digne nešto u zrak. Ili nekog.

Nakon što je u prvom činu spriječio Paynea (onemogućio je umirovljenika da zaradi nekoliko milijuna dolara) i spasio taoce (bombaš, negativac našao je pravog protivnika – Traven će, bez previše razmišljanja, pucati na partnera Harryja) kreće drugi čin i najduži dio filma. Payne je živ i želi ne samo novac već i osvetu – postavio je bombu u autobus koji ne smije usporiti – u protivnom autobus broj 2525 leti u zrak. Zajedno s putnicima i vozačem. Kako bi njegova osveta (ali i ucjena) bila kompletna u autobusu mora biti i Jack…

Središnji dio filma sadrži najviše minuta i Travena, Annie, ali i kompletnu policiju stavlja na različita iskušenja. Neizvjesnost raste iz minute u minutu – čini se kako Payne kontrolira situaciju, ali Traven pronalazi način kako spasiti putnike iz autobusa-bombe. Događaji u busu upoznaju gledatelja sa zanimljivom galerijom sporednih likova – autobus je uništen, ali putnici su spašeni…

I baš u trenucima kada gledatelj pomisli kako je priča završena počinje treći čin filma – konačni obračun Paynea i Jacka. Obračun u kojem su ulozi visoki. Nije samo riječ o završnoj borbi negativca i Travena – ulog je povećan jer u pitanju je i život mlađahne Annie….

Tri su akcijska poglavlja vješto povezana u cjelinu zvanu “Brzina”. Čitavim trajanjem filma (bez obzira o kojem je činu filma riječ) napetost i adrenalin na popuštaju – “Brzina” je ujednačen film u kojem nema uspona i padova već je radnja čitavim trajanjem na visokoj razini. Akcijske scene su izvrsno snimljene i danas, nešto manje od tridesetak godina nakon premijere filma, izgledaju vrlo uvjerljivo (s obzirom na izgled akcijskih scena, dinamičnu režiju i eksplozije film izgleda skuplje bez obzira na činjenicu kako je dolar vrijedio više u devedesetih nego danas) u trenucima i spektakularno. Poneki predah od akcije rezerviran je za nekoliko duhovitih trenutaka ili upoznavanje sa sporednim protagonistima. Kratki predah a onda povratak na adrenalinsku vožnju…Liftom, autobusom ili podzemnom željeznicom sasvim je svejedno..

Spomenuti treba i izvrstan, žestok soundtrack filma u kojem se pamte Billy Idol te nekoliko izvrsnih minijatura Marka Mancinaja.

Nešto manje od trideset godina prošlo je od premijere “Brzine”. Unatoč vremenskom odmaku film i danas izvrsno izgleda – adrenalinom i napetošću nabijena akcijska priča izvrsno je režirana, akcijske scene sjajno su ostarile. U filmografijama Sandre Bullock i Keanu Reevesa “Brzina” je možda i najvažniji film dok je Dennis Hopper uživao u sočnoj ulozi negativca. Redatelj de Bont u vrhunskoj je formi – možemo li “Brzinu” smatrati akcijskim klasikom? Ako pitate autora ovih redaka odgovor je pozitivan. Za sve koji nisu sigurni u “Brzinu” možda je najbolji potez ponovno gledanje filma. Jer “Brzina” je poput vrhunskog vina…

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime