REDATELJ: James Cameron
GLAVNE ULOGE: Arnold Schwarzenegger, Linda Hamilton, Edward Furlong, Robert Patrick, Earl Boen
TRAJANJE: 135 minuta
NAZIV ORIGINALA: Terminator 2: Judgment day
GODINA PROIZVODNJE: 1991
“U vašoj prirodi je da sami sebe uništavate.” – Terminator
Početkom 2015. godine internetom se proširila vijest o uskrsnuću filmske kompanije “Carolco”. Novi projekt nekada slavne i uspješne kompanije bit će “Audition”, remake japanskog horora redatelja Takashija Miike. Danas je “Carolco” na novom početku, ali osamdesetih i početkom devedesetih godina dvadesetoga stoljeća “Carolco” odnosno njegovi osnivači Mario Kassar i Andrew Vajna pripadali su samom vrhu najvažnijih i najutjecajnijih hollywoodskih igrača.
“Carolco” je osnovan 1976 godine, nepunu godinu nakon prvog susreta Kassara i Vajne na filmskom festivalu u Cannesu. Osnivanje filmske kompanije bilo je za dvojicu filmaša očekivani slijed događaja. Poput redateljske karijere bivšeg videotekara Quentina Tarantina, riječ je o ljudima kojima je film, ljubav, strast i posao. Kassar je već s 18 godina distribuirao filmove dok je Vajna bio vlasnik kina u Hong Kongu te je 1973 godine uložio 100 000 dolara u film “Deadly China Doll” koji je zaradio nešto manje od 3 milijuna. Prvi veliki posao “Carolca” bio je i ogroman poslovni rizik; nakon što su otkupili prava na ekranizaciju “Ramba” Davida Morrella, Vajna i Kassar su podigli kredit kako bi platili Sylvestera Stallonea. Rizik se isplatio; film je postao velik hit i “Carolco” je ušao u visoko društvo.
U godinama koje slijede “Carolco” je financirao skupe “blockbustere” (“Potpuni opoziv”, nastavci “Ramba”, “Univerzalni vojnik”, “Air America”, “Cliffhanger”…), ali i manje projekte koji su i danas obavezno filmsko štivo (“Angel Heart”; “Princ tame”, “Music Box”, “Kralj New Yorka”, “Jacobova ljestvica užasa”….). Kompanija je plaćala ogromne honorare Stalloneu i Schwarzeneggeru, provocirala cenzore (“Sirove strasti”) i kreirala lukave reklamne kampanje (premijera drugog filma o “Rambu” održana je na desetu godišnjicu američkog povlačenja iz Vijetnama). Vrhunac utjecaja i moći, ali i spremnost na poslovni rizik (kockanje) “Carolco” je pokazao početkom devedesetih godina prošloga stoljeća. Tada su Vajna i Kassar odlučili financirati nastavak “Terminatora”.
Kada je James Cameron predstavio scenarij (napisao ga je zajedno sa Wiliamom Wisherom) i ideje za nastavak Kassar i Vajna bili su oduševljeni. Međutim, stvari su se promijenile u odnosu na 1984 godinu kada je snimljen prvi “Terminator” (budžet filma iznosio je 6 milijuna dolara). Cameron je nakon uspjeha filma režirao “Aliens” i “Bezdan” u kojima je pokazao da se izvrsno snalazi kada su u pitanju nastavci odnosno financijski “teži” projekti. Osim Camerona cijena je porasla i Schwarzeneggeru koji je nakon “Terminatora” postao jedna od najpopularnijih hollywoodskih akcijskih figura. Samo za njihove honorare trebalo je izdvojiti 20 milijuna dolara (Cameron 5, Schwarzenegger 15 milijuna). S obzirom na velik broj akcijskih scena i specijalnih efekata prve procjene budžeta filma kretale su se oko 75 milijuna dolara što je za tadašnje prilike bio iznimno veliko opterećenje za kompaniju. Međutim, Cassar i Vajna nisu odustali čak i kada su troškovi probili budžet od 100 milijuna dolara što je do tada bio najveći novac potrošen na snimanje filma. Vodeći ljudi “Carolca” još jednom su pokazali da znaju prepoznati pravi projekt, ali i da vole povući rizične, kockarske financijske poteze (kasnije, u slučaju filma “Cutthroat Island” kuglica je pala na krivi broj).
Nakon Schwarzeneggerovog pristanka da ponovi ulogu Terminatora ostatak glumačke ekipe brzo je posložen. Ulogu mladog Johna Connora dobio je Edward Furlong, Linda Hamilton ponovo je postala Sarah Connor (tri mjeseca priprema za ulogu obavila je s bivšim specijalcem, pripadnikom Izraelske vojske). Nešto više problema je bilo s izborom glumca za ulogu glavnog negativca zvanog T-1000. Cameron je za ulogu želio pjevača Billyja Idola, ali je Billy morao odustati zbog motociklističke nesreće. Nije bio spreman za početak snimanja. Ulogu je dobio Robert Patrick i snimanje je moglo početi….
“Carolcovo” kockanje s budžetom višestruko se isplatilo. Već nakon prvih projekcija postignut je “dogovor” između publike i kritike; “Terminator 2: Sudnji dan” istinsko je SF-akcijsko remek djelo s dotad neviđenim akcijskim scenama i specijalnim efektima. Zarada filma u svjetskim kinima je iznosila više od 500 milijuna dolara (najgledaniji filma godine), film je nominiran za nagradu “Oscar” u šest kategorija (potvrdio četiri nominacije).
Nekoliko rečenica o radnji filma – nakon okršaja s Terminatorom Sarah Connor uhvaćena je u napadu na tvornicu oružja. Zadržana je na liječenju u zatvorskoj bolnici i njena priča o Terminatoru predmet je psihijatra, doktora Silbermana. Desetogodišnji John Connor živi sa starateljima, buntovan je, ljut ali i pametan dječak. Stvari se počnu komplicirati kada iz budućnosti stignu dva predatora. Prvi je Terminator, poznat iz prvog filma koji je ovoga puta programiran da zaštiti Johna Connora. Drugi, model T-1000 napredniji model poslan je da likvidira Johna, budućeg vođu pokret otpora.
Priča nastavka ima nekoliko nelogičnosti i nedorečenosti. U prvom filmu serijala govori se o vremenskom stroju koji je zatvoren nakon prolaska Kylea Reesa i Terminatora, kad u novom nastavku eto i trećeg putnika. Postoje i nedoumice oko ishoda sukoba koji se događa u budućnosti. Međutim, Cameron je navedene propuste “prebrisao” s (najmanje) tri stvari. Izvrsnim akcijskim scenama, briljantnim korištenjem specijalnih efekata koji i danas izgledaju vrlo uvjerljivo, te neočekivano snažnim, emotivnim dijelovima filma.
Intenzitet i napetost drugog Terminatora su nevjerojatni. Tijekom filma imamo prilike gledati veliki broj spektakularnih scena. Od potjera automobilima, motorima, kamionima i helikopterima, bliskih susreta u prostorijama “Skyneta”, bolnici, robnoj kući pa sve do obračuna u finalu filma smjenjuju se adrenalinom nabijene akcijske scene koje i danas, više od 30 godina nakon premijere, izgledaju odlično. Cameron izvrsno koristi specijalne efekte (film je nagrađen “Oscarima” za najbolje vizualne i zvučne efekte); redatelj koristi efekte radi filma i likova, a ne snima filma kako bi pokazao nove tehničke mogućnost. Međutim, vrijednost filma nije samo u akciji i tehničkim detaljima.
Nekoliko je detalja u filmu koji će zaintrigirati i gledatelje koji od filma traže više od akcijskih scena, specijalnih efekata i apokaliptične priče. Snovi Sarah Connor u kojima su prikazane posljedice nuklearne eksplozije Cameronovo su upozorenje na moguću sudbinu čovječanstva. Nuklearna eksplozija koja u nekoliko sekundi “pomete” igralište prepuno djece nije slučajno prikazana. Redatelj naglašava da je eventualni nuklearni sukob kraj svijeta i civilizacije kakvu poznajemo. Posljedice nuklearne eksplozije ne biraju žrtve, ostaje samo spaljena zemlja. Nema civilnih i vojnih žrtava. Samo prah i pepeo.
Film se bavi i umjetnom inteligencijom i mogućnosti da ona preuzme kontrolu nad planetom. U posljednje vrijeme umjetna inteligencija je postala vrlo zanimljiva filmašima (“Ex Machina”, “Ona, “Osvetnici 2: Vladavina Ultrona”, “Chappie”….), Cameron se tom tematikom bavio prije tridesetak godina.
Zanimljiv detalj filma su i razmišljanja Sarah Connor o odnosu Terminatora i Johna. Ona govori kako je Terminator zapravo “idealan otac za Johna”. Otac koji ga “neće zlostavljati, kažnjavati, dolaziti kući pijan.” On će umrijeti za njega. Ako se prestanak rada umjetne inteligencije može nazvati smrću. Kroz Sarina razmišljanja Cameron je ponešto rekao i o očinstvu.
Emotivan je i kraj filma; odlazak i opraštanje Terminatora od Johna i Sarah gledatelja ne može ostaviti ravnodušnim. Da, Cameron uspijeva emotivno “prodrmati” gledatelja odlaskom umjetne inteligencije. Kraj filma sugerira da nestanak Terminatora možemo nazvati smrću. Bez obzira na to što nije riječ o ljudskom biću.
Glumačka ekipa izvrsno je odradila posao. Schwarzenegger je “glumi bez glume”, (tako je nazvan njegov nastup u prvom filmu), dodao emociju i duhovitost, Linda Hamilton se u ulozi života transformirala u jedan od najmoćnijih ženskih akcijskih likova, Edward Furlong odličan u ulozi Johna Connora. Treba spomenuti i “ledenog” Roberta Patricka u ulozi negativca zvanog T-1000.
“Terminator 2” se gleda ali i sluša – soundtrack filma je izvrstan. Cameron precizno pogađa glazbu koja odgovara događanjima u filmu.
“Terminator 2” postavio je teško dostižne standarde. “Nabrijan”, prepun spektakularnih scena, zabavan i duhovit, ali nimalo banalan jedan je od najboljih predstavnika žanra u povijesti. To je to. Nema više. Hasta la Vista, baby.
Odgovori