ŽICA je, za mnoge, najbolja serija svih vremena – u izboru najboljih serija članova Facebook grupe Goodtalking Žica je zauzela drugo mjesto. Uvjerljivost radnje, bogatstvo protagonista kao i veliki broj pravaca priče (a oni su opet nevjerojatno pregledni i jednostavni za praćenje) samo su neki od razloga zbog kojih je “Žica i danas obavezna lektira za ljubitelje serija kao i one koji će svijet izvrsnih serija tek otkriti. Na Goodtalking portalu možete pročitati recenzije za tri sezone serije – ovaj tekst nije recenzija već donosi nekoliko manje poznatih detalja o seriji. Detalji koji, između ostalog, otkrivaju razloge realističnog prikaza ulica Baltimorea koje gledamo u epizodama serije…
“Žica je grčka tragedija u kojoj institucije preuzimaju mjesta bogova. U seriji su policija i trgovina narkoticima, političke strukture, obrazovni sustav i makroekonomske sile koje ispaljuju munje ljudima u stražnjicu bez pravog razloga.” – autor serije David Simon
Žica prije Žice ili kako je sve počelo…
Priča o “Žici” počinje puno godina prije snimanja prve epizode. Tada je autor serije David Simon bio novinar u listu “Baltimore Sun” – osamdesetih godina prošlog stoljeća Simon je proveo u Odjelu za umorstva Baltimorea prateći rad detektiva Eda Burnsa i njegovih kolega. Tijekom druženja s detektivima Simon je imao prilike uvjeriti se kako funkcioniraju policijske metode praćenja, prisluškivanja i uhićenja, saznao je kako izgleda svakodnevica ovisnika i dilera. Sudario se Simon s birokracijom (prije svih policijskom) i čitavo iskustvo sažeo u knjizi prema kojoj je 2000. godine snimljena serija “Ugao” (The Corner). Serija je nagrađena “Emmyjem” u tri kategorije i na neki je način Simonu omogućila okupljanje ekipe i realizaciju “Žice”.
Za razliku od mlađeg brata ““Žica” nikada nije osvojila nagradu “Emmy” za najbolju dramsku seriju. Postoji priča (ili legenda) prema kojoj su glasači spomenute nagrade (nakon pogledane sezone) mislili kako je riječ o dokumentarnoj seriji.
O (nekim) likovima…
Photo: HBO
“Ako kreneš na kralja, bolje nemoj promašiti.” – Omar Little
U nizu manjih uloga (policajci, prodavači, novinari…) u seriji pojavljuju se naturščici – stvarne osobe koje glume…sebe…
Uvjerljivost i autentičnost likova (uz sjajne glumačke izvedbe) koje gledamo u seriji zasluga su i autora serije. Neki od najzanimljivijih i najpopularniji protagonista serije nastali su prema stvarnim osobama.
OMAR LITTLE (Michael Kenneth Williams) – inspiracija za Robina Hooda iz Baltimorea bila je grupa građana, četveročlana skupina pljačkaša koja je nešto manje od dva desetljeća pljačkala (ponekad i ubijala) dilere droge u Baltimoreu. Jedan od članova (koji je prema autorovim riječima bio najveća inspiracija u stvaranju Omara) poznat pod imenom i nadimkom Larry “Donnie” Andrews napustio je svijet kriminala, postao obiteljski čovjek i posvetio se humanitarnom radu. Omarova sudbina, nažalost, bila je drugačija…
BUBBLES (Andre Royo)
Bubbles je lik stvoren prema stvarnom policijskom doušniku kodnog imena Oposum koji je desetljećima policiji Baltimorea otkrivao kriminalce i njihovo poslovanje za tarifu od 50 do 100 dolara. Policija javnosti, logično, nikada nije otkrila identitet Oposuma – na posao doušnika pristao je nakon uhićenja zbog provale. Obilježavanje kriminalaca šeširom koje gledamo u seriji njegova je ideja.
Koliko je Royo bio uvjerljiv u ulozi ovisnika Bubblesa najbolje potvrđuje događaj na pauzi snimanja – jedan od pravih dilera ponudio je Royu paketić heroina jer je izgledao kao da proživljava tešku apstinencijsku krizu. Royo je spomenuti detalj nazvao Oscarom s ulice.
MARLO STANFIELD (Jamie Hector)
Marlo je stvoren prema Timmirroru Stanfieldu, vođi bande koja je sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća kontrolirala veliki dio Baltimorea. Osim trgovine drogom, Stanfield i njegova banda odgovorni su (i optuženi) za više ubojstava. Krajem osamdesetih većina istaknutih članova bande je uhićena i osuđena. Stanfield je zaradio doživotnu robiju.
SNOOP (Felicia Pearson)
Jedna od najnevjerojatnijih (glumačkih) priča ne samo kada je o “Žici” riječ, je nastupu Felicije Pearson koja interpretira Snoop – ubojice koja s partnerom u zločinu Chrisom ubija one koji su smetnja Marlu (za Snoop je Stephen King izjavio kako je riječ o vjerojatno najjezivijem ženskom negativcu u povijesti serija). Pearson je otkrio pokojni Michael K. Williams (Omar) u noćnom klubu. Pozvao je Williams Pearson na audiciju za seriju nakon vrlo neobičnog pitanja – jesi li dečko ili cura?. Pearson je dobila ulogu i ostalo je povijest – njena je životna priča vrlo zanimljiva, stvorena za “Žicu”. Pearson je odrasla u jednom od najopasnijih kvartova Baltimorea – bavila se dilanjem droge i odležala je osam godina zatvora zbog ubojstva djevojke. Nakon izlaska iz zatvora napisala je knjigu u kojoj je opisala svoj životni put. Knjigu koja je prema riječima autorice poruka novim generacijama i želja da nitko ne ponovi njene životne greške…
AVON BARKSDALE (Wood Harris)
Lik Avona Bardkdalea nastao je kao kombinacija Nathana Barksdalea, dilera i jednog od važnijih narko igrača Baltimorea osamdesetih godina prošlog stoljeća i Melvina Williamsa, dilera kojeg je uhitio detektiv Ed Burns. Williams nastupa u seriji – interpretira lik Deacona koji se prvi puta pojavljuje u trećoj sezoni…
….još nekoliko zanimljivosti.
Foto: HBO
“Što je laž veća, ljudi u nju više vjeruju.” – Bunke Moreland
David Simon imao je u planu spin-off “Žice” – radni naslov serije bio je “The Hall”, ali je HBO odbio realizaciju serije.
Cedric Daniels (tumači ga nedavno preminuli Lance Reddick) protagonist je serije koji se pojavljuje u najviše epizoda (58 od ukupno 60).
Prve i posljednje rečenice serije izgovara Jimmy McNulty (Dominic West).
U realizaciji epizoda sudjelovalo je čak 27 redatelja i redateljica – na listi su Milčo Mančevski, Peter Medak, Joe Chappelle, Agnieszka Holland, Brad Anderson…
“Žica” nema glavnog protagonista već prati veliki broj likova. U pilotu, prvoj epizodi pojavljuje se dvadesetak važnih likova – do kraja sezone pratimo život Baltimorea kroz pedesetak protagonista.
Zbog nevjerojatne uvjerljivosti i realnog prikaza društva od uglova ulica Baltimorea pa sve do ureda gradonačelnika “Žica” se koristi na nizu američkih sveučilišta kao dio programa različitih studija (sociologija, kriminalistika, pravo, film…).
GOODTALKING recenzije prve, druge i treće sezone serije možete pročitati OVDJE , OVDJE i OVDJE
Odgovori