RECENZIJA: ZVUK SLOBODE – ovaj posao razdire dušu

REDATELJ: Alejandro Monteverde

GLAVNE ULOGE: Jim Caviezel, Mira Sorvino, Bill Camp, Cristal Aparacio

TRAJANJE: 131 minuta

NAZIV ORIGINALA: Sound of Freedom 

 

“Svijet je usrano mjesto.” – Jim Ballard 

 

Iako kalendarski nije završilo kino ljeto donijelo je, barem privremeni, povratak publike u svjetske kino dvorane. Iako nije počelo obećavajuće (grozni rezultati filma  THE FLASH tek malo bolji novog Indiane Jonesa ….) “Barbenheimer” je vratio optimizam u Hollywood (dobre vibracije mogle bi brzo nestati s obzirom na štrajk u Hollywoodu). Barbie je postao film s najvećom zaradom u povijesti “Warnera” – vrlo dobre kino rezultate ostvario je i OPPENHEIMER . Međutim, ako bi tražili pobjednika ljeta prema omjeru uloženog novca i zarade na američkim kino blagajnama onda je ispred svih mali film čija se premijera čekala godinama. “Zvuk slobode” koštao je petnaestak milijuna dolara – u američkim je kinima zaradio više od 180 milijuna. Prikazivanje filma izvan SAD-a tek je počelo i može se očekivati kako će “Zvuk slobode” nastaviti s odličnim komercijalnim rezultatima…

O događajima koji su prethodili premijeri odnosno distribuciji filma redatelja Alejandra Monteverdea mogao bi se snimiti…film. Snimanje je završilo još 2018. godine, ali premijera je stigla tek nekoliko godina kasnije. “Zvuk slobode” skupljao je prašinu sve do trenutka kada je distributer filma postala kompanija pod imenom “Angel Studios”. Putem Crowdfunding kampanje prikupljeno je više od pet milijuna dolara i “Zvuk slobode” krenuo je u distribuciju. Ubrzo nakon premijere počinju svjetonazorski, medijski ratovi oko filma. Neobični događaji prije premijere kao i tijekom distribucije potaknuli su rasprave o tome kako određeni filmski krugovi žele da “Zvuk slobode” pogleda što manje gledatelje (što se kasnije pokazalo kao neutemeljenim). Razlog se može pronaći u temi filma – već nakon uvodnih minuta. Na drugoj strani film i članovi ekipe napadani su kao štovatelji QAnon pokreta. Spomenuti detalji su tek dio kontroverzi koje je “Zvuk slobode” donio u danima nakon premijere. Političko-svjetonazorske kao i ostale polemike donijele su dodatnu reklamu filmu, ali one su zapravo potpuno promašene. “Zvuk slobode” govori o trgovini ljudima, trgovini djecom koja često završava seksualnim zlostavljanjem. Tema važnija i groznija od bilo kakvih sitnih, promašenih dnevno političkih prepucavanja – tema koja mora biti iznad bilo kakvih uvjerenja.

Film je inspiriran stvarnim događajima – početak filma pokazuje jedan od načina otmice djece. Negdje u Hondurasu oteta je djevojčica Rocio i njen brat Miguel. Oteta djeca čija je sudbina seksualno iskorištavanje. Nekoliko minuta nakon otmice upoznajemo Tima Ballarda, pripadnika američke tajne službe specijaliziranog za hvatanje seksualnih predatora, pedofila. Nakon nove operacije uhićenja, Ballard kreće u potragu za žrtvom, otetim djetetom. Njegovo ime je Miguel i dolazi iz Hondurasa…

Film meksičkog redatelja Alejandra Monteverdea bavi se trgovinom otete djece koja kasnije postaju žrtvama najgoreg i najstravičnijeg oblika zlostavljanja. Zastrašujuće su brojke koje se mogu saznati u filmu (npr. količina ilegalnog pedofilskog sadržaja koji se može pronaći na internetu, količina novca koja je u igri od trgovine djecom itd, itd) – iako je radnja filma ograničena na nekoliko zemalja (Honduras, Kolumbija, Meksiko, SAD…) otmica i seksualno iskorištavanje djece postao je globalni problem. Užasi pedofilskih zločina skriveni su od pogleda – redatelj ostavlja prostora odnosno razmišljanja što se događa iza zatvorenih vrata. Tamo gdje se ne čuje dječji glas nego prigušeni plač, suze i nezamisliva patnja djeca u raljama seksualnih predatora.

Nakon desetak minuta filma radnja filma kreće u dva pravca (u redu, film tematizira i lov na krijumčare djece i pedofile, ali…) – prvi je sudbina otete i zlostavljane djece dok se drugi odnosi na agenta Ballarda, njegove demone i strahove koji se javljaju nakon godina lova na seksualne predatore (snažna je i stravična scena pisanja izvještaja nakon uhićenja tijekom gledanja videa).

Foto: Screenshot

Borba protiv trgovine djecom i pedofilije rezultira uhićenjima, ali rijetko se postavlja pitanje – što se dogodilo sa zlostavljanom djecom? Koja je njihova sudbina? Upravo je potraga za odgovorima na spomenuta pitanja pokretač radnje – nakon uhićenja pedofila Ballard kreće u potragu za odgovorima odnosno sudbinom malenog Miguela i Rocio. Potraga za djecom postaje osobna stvar za Ballarda – spašavanja Rocio postaje njegova opsesija i način borbe protiv trauma koje je donijela višegodišnja borba protiv seksualnih predatora. Ballard je obiteljski čovjek, otac i njegovo breme postaje još teže – nije jednostavno zapravo je nemoguće ostaviti posao ispred vrata vlastitog doma kada svakodnevno svjedočiš užasima nad djecom.

Nije “Zvuk slobode” bez mana – upravo suprotno. Karikaturalan prikaz kriminalaca može se pronaći u više trenutaka filma. Također, redatelj nepotrebno naglašava emotivne trenutke filma. U redu, riječ o djeci žrtvama pedofila, djeci kojima je oduzeto djetinjstvo, djeci koje će posljedice zlostavljanja pratiti čitav život (ona koja će biti spašena), ali priča koju gledamo ionako je dovoljno potresna i emotivna. Redatelj nema potrebe kupovati dodatne emocije gledatelja – one same dolaze…

Film je okupio zanimljivu glumačku ekipu – u ulozi Tima Ballarda gledamo Jima Caviziela koji i dalje isporučuje iskre karizme – možda i zanimljiviji lik od Ballarda je Vampiro (vrlo dobri Bill Camp). Vampiro je nekada prao novac za narko kartele dok danas spašava otetu djecu. Njegova je misija i osobno iskupljenje za prošlost. U filmu gledamo i Miru Sorvino te djecu glumce Cristal Aparacio i Lucas Avila.

Kontroverze, ideološka prepucavanja, cenzure koje ne postoje…sve navedeno i još puno toga pokrenuo je “Zvuk slobode”. Ključna i najvažnija stvar filma je što u fokus ljubitelja filma, ali i čitave javnosti stavlja temu trgovanja djecom i pedofiliju. Projekata s takvom tematikom je (pre)malo i zbog toga je “Zvuk slobode”, unatoč manama, važan film koji je, prema prvim pokazateljima izazvao veliki interes domaće publike…