DJANGO (1966)
Redatelj: Sergio Corbucci
Iako je vestern američki proizvod neki od najvažnijih, najpopularnijih i najzanimljivijih predstavnika žanra imaju dodatak spaghetti i dolaze iz Europe. Jedan od njih je “Django” redatelja Sergia Corbuccija – glavni protagonist filma je Django, revolveraš i osvetnik. Django stiže u grad s prtljagom – mrtvačkim sandukom u kojem skriva oružje za masovno uništenje. Grad u koji dolazi nije slučajno odabran – gradom vladaju banditi, odmetnici kojima zapovijeda bivši pripadnik južnjačke vojske Jackson. Django je stigao u grad kako bi sredio Jacksona i osvetio smrt supruge. Za razliku od mnogih vesterna u kojima dominira prašina i suha zemlja, “Django” je natopljen kišom i blatom. Tijekom snimanja kiša filmski je set (zbog čestih kiša) bio natopljen vodom – Corbucci je probleme pretvorio u prednost filma. Blato i kiša filmu daju dozu uvjerljivosti i naturalizma. Film je izazvao veliku pozornost i zbog velike količine nasilja, Django je postao znak raspoznavanja za karijeru Franca Nera i mnogi su filmaši ime Django koristili u svojim filmovima. Jedan od najpoznatijih je “Odbjegli Django” Quentina Tarantina u kojoj je Nero dobio manju ulogu..
DIVLJA HORDA (The Wild Bunch) – (1969)
Redatelj: Sam Peckinpah
Tri godine nakon “Djanga” ponovo je jedan vestern podigao prašinu zbog žestokog prikaza nasilja. U usporedbi s “Divljom hordom”, “Django” je, kada je nasilje u pitanju, light verzija vesterna. Redatelj i jedan od scenarista Sam Peckinpah (film je u kategoriji najboljeg scenarija nominiran za “Oscara”) žestok je u prikazu nasilja koje je neraskidivi dio radnje filma. Jedinstven je njegov način snimanja akcijskih scena, ali “Divlja horda” puno je više od nasilja i nemilosrdnih obračuna (nemilosrdnih prema gledatelju, ali i prema likovima filma) – riječ je o prikazu kraja jedne ere – završetku karijere bande pljačkaša koje je pregazilo novo, modernije vrijeme (radnja filma odigrava se 1913.godine). Vrlo dobru glumačku ekipu predvode Ernest Borgnine, William Holden, Ben Johnson, Warren Oates i Bo Hopkins.
BLAGO SIERRA MADRE (The Treasure of Sierra Madre) – (1948)
Redatelj: John Houston
“Blago Sierra Madre” kombinira vestern, pustolovni film i dramu. Radnja filma smještena je u Meksiko nakon revolucije – situacija u državi se nije smirila, odmetnici i dalje napadaju sela te se sukobljavaju s pripadnicima Federalne policije. U takvu nesigurnu svakodnevicu Meksika stižu Amerikanci Fred i Curtin koji sa iskusnim Howardom – cilj je lov na blago, pronalazak zlata. Zlato će pronaći, ali to je početak problema, nikako rješenje. Film redatelja i scenarista Johna Houstona briljantna je studija ljudske gramzljivosti i pohlepe u kojoj blago odlazi u vjetar. John Houston nagrađen je Oscarom za scenarij i režiju – njegov otac Walter zlatni kipić je osvojio za sporednu ulogu. Pamte se i sjajni nastupi Humphreyja Bogarta te Tima Holta.
ČOVJEK KOJI JE UBIO LIBERTYJA VALANCEA
Redatelj: John Ford
Okupio je John Ford vrhunsku glumačku ekipu – James Stewart, John Wayne i Lee Marvin glavni su aduti vesterna koji počinje u trenutku kada senator Ransom Stoddard u društvu supruge stiže, točnije vraća se u gradić Shinbone. Novinarsko pitanje senatoru okidač je za povratak u prošlost i senator se vraća u vrijeme kada je bio tužitelj. Tužitelj koji , za razliku od prijatelja Toma Doniphona, prezire oružje i ne nosi pištolj. “Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea” neobičan je, ali efektan i zanimljiv pripadnik žanra koji duboko zadire u filmsku mitologiju Divljeg zapada i detaljno secira protagoniste filma. Stoddard i Doniphon su suprotnosti koje se poštuju (jedan ne voli oružje, drugi je opasni revolveraš – podjela uloga je izvrsna – jedan je Stewart, drugi je John Wayne, nije teško zaključiti tko je tko bez obzira gledali film ili ne) – između njih će stati i fatalna žena (Haillie). Tko je čovjek koji je ubio Libertyja Valancea te tko je osuđen na život u laži saznat ćete kada pogledate ovaj sjajan film Johna Forda.
ODMETNIK JOSEY WALES (The Outlaw Josey Wales) – (1976)
Redatelj: Clint Eastwood
Krajem prošlog stoljeća, u vrijeme kada je izašlo specijalno DVD izdanje “Odmetnika…”, Eastwood je izjavio da je priča o Joseyju Walesu njegov najbolji i najdraži film. Da li je najbolji ostaje na gledatelju da procijeni, ali da je jedan od najkontroverznijih to je sasvim sigurno. Film je snimljen prema književnom predlošku izvjesnog Forresta Cartera poznatijeg pod imenom Asa. Nakon premijere doznalo se da je Asa bio član Ku Klux Klana, ali su članovi ekipe tvrdili da nisu bili upoznati s tim podatkom. Kao redatelj filma nije bio predviđen Eastwood – on je uskočio u redateljsku stolicu umjesto Philipa Kaufmana koji je započeo film. Priča kaže da je Kaufman napustio projekt zbog sukoba s Eastwoodom oko Sondre Locke, glavne glumice filma. Ne, nije problem oko Sondrinih glumačkih kvaliteta već o privatnim, ljubavnim odnosima. Problemi nisu utjecali na konačni proizvod – “Odmetnik Josey Wales” izvrstan je, ali netipičan vestern. Radnja se odigrava tijekom završetka Američkog građanskog rata. Josey Wales bivši je farmer koji kreće u osvetu i potragu za novim životom nakon proživljene tragedije. Njegova obitelj je ubijena, farma spaljena i Wales nema drugog izbora nego se uključiti u krvavi ples nasilja i kaosa. Film je sjevernjačku vojsku prikazao u negativnom svjetlu, događanja prikazana u filmu daleko su od romantične slike Divljeg zapada kakvog smo mogli gledati u većini filmova John Waynea. Film je ostvario dobre komercijalne rezultate te je vesternu dao novi zamah i drugačiji izgled.
BILO JEDNOM NA DIVLJEM ZAPADU (C’era una volta il West) – (1968)
Redatelj: Sergio Leone
Nekoliko sati prije objave pregleda kojeg čitate objavljena je vijest kako je preminuo talijanski maestro Ennio Morricone. Morricone, opravdano, pripada među nekoliko (3-4) najvažnija i najbolja skladatelja filmske glazbe – neke od najboljih skladbi ugradio je u filmove Sergia Leonea. Jedan od njih je i epska priča poznata pod naslovom “Bilo jednom na Divljem zapadu”. Od uvodnih minuta i revolveraškog obračuna na željezničkoj stanici do finala filma i Harmonicine osvete, film Sergia Leonea ispunjen je nasiljem (mračne su i teške sudbine nekih likova), sjajno napisanim dijalozima i redateljskim minijaturama koje se pamte (glazba je spomenuta na početku filma). Leone je nadahnut američkim klasičnim vesternima i Kurosawom – odlično je stari majstor odabrao glumačku ekipu u kojoj je glavnog negativca Franka odglumio čovjek koji izgleda dobrodušno i bezopasno. Riječ je o Henryju Fondi – vrlo dobre nastupu ostvarili su Jason Robards, Charles Bronson i Claudia Cardinale.
PLES S VUKOVIMA (Dances with Wolves) – (1990)
Redatelj: Kevin Costner
Ponekad (često?) u klasičnim je vesternima podjela na dobre i loše napravljena tako da su Indijanci bili negativci koji ugrožavaju sve ostale. Podjela uloga koja je daleko od (povijesne) istine – “Ples s vukovima” (nagrađen sa sedam Oscara) drugačiji je film. U njemu je Costner poručnik Dunbar koji umoran od ratovanja stiže u praznu, napuštenu Dakotu. Dunbar ubrzo otkriva kako nije sam – čitavo vrijeme prate ga i snimaju. Poručnik se približava Indijancima, preuzima njihovu životnu filozofiju i kulturu te u indijanskom selu pronalazi ljubav…
“Ples s vukovima” vrijedan je gledanja, između ostalog, zbog izvrsne fotografije i predivnih lokacija na kojima je film snimljen. Poruka filma univerzalna je i svevremenska – od drugih kultura i(li) naroda mudrije je nešto naučiti nego te ih upoznati nego ih a priori izbjegavati ili stvarati predrasude. Vrhunac karijere Kevina Costnera, film u kojem nastupaju i Graham Greene te Mary McDonnell.
Prvi dio GOODTALKING pregleda najboljih vesterna možete pročitati OVDJE
Odgovori