EX MACHINA

REDATELJ: Alex Garland
GLAVNE ULOGE: Alicia Viklander, Oscar Isaac, Domhnall Gleeson, Sonoya Mizuno
TRAJANJE : 110 minuta

“Seksualnost je zabavna, čovječe.” – Nathan

Prije nekoliko tjedana Stephen Hawking ponovo je upozorio na opasnost od računala, umjetne inteligencije. Britanski fizičar smatra da ljudska vrsta ogromnim tehnološkim napretkom i stvaranjem naprednijih računala dovodi u opasnost svoj opstanak. Postoji mogućnost, negdje u budućnosti da umjetna inteligenciji izmakne kontroli a tada nitko ne može predvidjeti kakva bi bila sudbina civilizacije kakvu danas poznajemo.
Teško je ne razumjeti Hawkingovu zabrinutost; postali smo ovisni o računalima, stvaraju se sve naprednije verzije umjetne inteligencije koje se koriste ne samo za zabavu i komunikaciju nego i u vojno-obavještajno-sigurnosne svrhe. Napredak umjetne inteligencije i(li) gubitak ljudske kontrole nad virtualnim svijetom bili su česta inspiracija filmašima. “Blade Runner”, “Terminator” i “2001 Odiseja u svemiru”  najpoznatiji su filmovi koji se bave pitanjem umjetne inteligencije. Godine 2013 romansa umjetne inteligencije i čovjeka nominirana je za nagradu “Oscar” u pet kategorija. “Ona” je potvrdila nominaciju u kategoriji najboljeg scenarija.

U isto vrijeme kada je Hawking izrazio zabrinutost u američkim kinima premijerno je prikazan film “Ex Machina”. Razmišljanja fizičara bila su, obzirom na temu, dodatna reklama za film. Priča kaže ovako; Caleb (Domhnall Gleeson) mladi je i uspješni programer. Upravo je stiglo priznanje za njegov rad; pozvan je na imanje milijardera Nathana (Oscar Isaac) kako bi sudjelovao u revolucionarnom projektu. Nathan je stvorio umjetnu inteligenciju koju je nazvao Ava (Alicia Vikander). Calebov zadatak je da kroz seriju razgovora procijeni koja je razina Avine ljudskosti odnosno koliko je, osobinama i razmišljanjima, slična ljudskom biću….
“Ex Machina” redateljski je prvijenac Alexa Garlanda. Garland je karijeru gradio na scenarističko-producentskim ulogama (“Dredd”, “Sunce”, “28 tjedana kasnije…) kojima je “kupio” redateljsku stolicu za “Ex Machina” (napisao i scenarij). Film je koštao 13 milijuna dolara (dosadašnja zarada u svjetskoj distribuciji je više od 30 milijuna), Garland je uspio okupiti vrlo zanimljivu glumačku ekipu. Oscar Isaac postao je vrlo zanimljiv filmskim kompanijama (krajem godine gledat ćemo ga u novoj epizodi “Ratova zvijezda”, Domhnall Gleeson pokazuje da je naslijedio dio očevog glumačkog gena dok Alicia Vikander polako, ali sigurno gradi hollywoodsku karijeru.

“Čovjek u ulozi suca komunicira s jednim čovjekom i jednim strojem, a pri tome obojica se prikazuju ljudima. Ako sudac sa sigurnošću ne može utvrditi koji je sugovornik stroj, smatra se da je stroj prošao test.” – Turingov test (Izvor: Wikipedia)

Garland, koji je i scenarist, inspiraciju za film pronašao je u Turingovu testu. Redatelj tu činjenicu ne skriva; Nathan i Caleb raspravljaju o Turingovu radu. Kroz interakciju Caleba, Ave i Nathana, Garland nas uvlači u psihološke igre, manipuliranja i (ne)očekivana otkrića (uz Nathanovu sluškinju Kyoko to su i jedini likovi filma kojima doznajemo imena). Kroz sterilne, futurističke prostorije Nathanova imanja gledamo sedmodnevno istraživanje, nadmudrivanje likova. “Ex Machina” je, prije svega, znanstveno fantastični film, ali redatelj se vrlo vješto poigrava s elementima trilera te ljubavne drame. Gledatelj je suočen s tjeskobnom atmosferom; uz spomenute hladne interijere, muzika i rasvjeta (kontrasti i boja svjetla) stvaraju nelagodu. Kako film odmiče nelagoda se pojačava i događaji koje gledamo postaju sve neugodniji, ali i intrigantniji. Glavni, ljudski likovi filma nisu jednodimenzionalni i banalni; Nathan je samodopadan, ciničan manipulator, pravi primjerak ljudske vrste koji se  bogatstvom (bogatstvo rađa i moć, to znamo) igra Boga. Caleb je ambiciozan, sposoban i uspjeha željan mladi čovjek koji nema privatni život. Caleb je žrtva novog doba; zbog prirode posla i ambicioznosti žrtvovao je komunikaciju s pripadnicima svoje vrste. Izgleda kao njegov problem, ali Nathan privatne detalje “ugrađuje” u istraživanje.

Tijekom trajanja filma gledatelj je suočen s čitavim nizom egzistencijalističkih, filozofskih pitanja vezanih uz ljudsku vrstu, njen postanak i opstanak te stvaranje i odnosa umjetnom inteligencijom. Redatelj naglašava jednu od rijetkih konstanta ljudskog postojanja; uništavanje života na Zemlji, ali i autodestrukcija, uništenje pripadnika vlastite vrste. Nathan kaže da je “Ava novi stadij ljudske evolucije” što zapravo znači da je i ona podložna uništenju. Međutim, Ava ima drugačije planove…
Redatelj je priču ispričao na razumljiv i pregledan način, gledatelj ne treba predznanje kako bi pratio radnju filma. “Ex Machina” je film nabijen emocijama; u nekim dijelovima odnos čovjeka i umjetne inteligencije podsjeća na “Blade Runnera” i film “Ona”.
“Ex Machina” je slojevit i pametan film koji preispituje ljudsku prirodu i smjer u kojem se kreće ljudsko društvo. Tjeskoban i neugodan za gledanje, istodobno i emotivan “Ex Machina” ima kvalitetu i snagu koje se ne susreću (pre)često u kino dvoranama.

OCJENA: 9