REDATELJ: Jeremy Saulnier
GLAVNE ULOGE: Macon Blair, Devin Ratray, Amy Hargreaves, Kevin Kollack
TRAJANJE: 90 minuta
NAZIV ORIGINALA: Blue Ruin
Dwight (Macon Blair) je beskućnik. Preživljava hraneći se ostacima hrane bačenim u smeće. Skuplja plastične boce kako bi zaradio koji dolar. Spava u svojoj “plavoj olupini”, starom automobilu. Dwight nije žrtva recesije i ekonomske krize. Razlog njegovog načina života je obiteljska tragedija. Ubojstvo roditelja. Stvari se mijenjaju kada Dwight saznaje da je njihov ubojica imenom Wade Cleland pušten na slobodu. Dwight kreće u potragu za ubojicom….
“Plava olupina” drugi je film redatelja i scenarista Jeremya Saulniera. Njegov prvijenac “Murder party” otkačena je, osebujna horor komedija. “Plava olupina” je film ozbiljnije tematike. Najveće priznanje za svoj rad Saulnier je doživio na filmskom festivalu u Cannesu na kojem je “Plava olupina” dobio nagradu Udruge filmskih kritičara za najbolji film. Budžet filma je iznosio oko pola milijuna dolara i u cijelosti ga je financirao Saulnier. Redatelj je film snimio u vlastitoj kući i na prijateljevu imanju. Materijalno i kreativno “Plava olupina” je u potpunosti Saulnierov film.
“Plava olupina” nije doživio distribuciju u našim kinima. Obzirom na količinu malih (ovo mali se odnosi samo i isključivo na budžet) filmova koji nisu prikazani u kinima to i nije neko (pre)veliko iznenađenje. Izvrsna “Nebraska” (višestruko nominirana za nagradu “Oscar”) nije dobila svoju priliku, pa kako će onda film koji je “samo” nagrađen od strane kritike. No, zaslugom ljudi iz “Fantastic Zagreb film festivala” Saulnierov film ipak je prikazan. Jedna, ali vrijedna projekcija.
Saulnierov film u nekim detaljima sliči na recentne naslove kao što su “Out of the Furnace”, “Joe” i već spomenuta “Nebraska”. Svim navedenim filmovima (uključujući i “Plavu olupinu”) je zajedničko da prikazuju i pokazuju jedno drugo lice Amerike. Nema ni traga hollywoodskoj visokobudžetnoj raskoši i superjunacima. Junaci filmova su obični ljudi sa opipljivo životnim problemima koji im potpuno mijenjaju život. Amerika prikazana u tim filmovima je uzdrmana krizom (ekonomskom, ali i moralnom) , pomalo zaostala i dobro naoružana. Redatelj je inspiraciju za film pronašao u radovima braće Coen (“Krvavo jednostavno”, “Nema zemlje za starce”), te u vječnom istjerivaču pravde Clintu Eastwoodu i njegovim likovima. Iako je Dwight puno nesposobniji za ubijanje od Clintovih likova sličnosti postoje. Želja, glad za osvetom i potraga za iskupljenjem su neke od tih poveznica. Naravno, tu je i automobil; Walt Kowalski ima svoj Gran torino, Dwight Plavu olupinu….
Bez obzira na sličnosti sa određenim filmovima odnosno likovima, Saulnier je stvorio snažan i originalan, vlastiti film. Fascinantno je kako redatelj portetira glavnog junaka, njegovu transformaciju od šutljivog i asocijalnog beskućnika do osvetnika. Prva trećina filma protiče u šutnji glavnog junaka. Sve do susreta sa sestrom Dwight gotovo ne govori. No, sjajna fotografija i sugestivna kamera govore tisuću riječi. Nakon što Wade izađe na slobodu, Dwight kreće na osvetnički pohod i pokreće val nasilja, rat do istrebljenja u kojem glavni (anti)junak sada mora zaštiti i život svoje sestre i njene djece. Cijelim trajanjem filma redatelj gradi lik Dwighta, dodaje mu nove detalje. On je osvetnik, ubojica koji to nije želio postati. Dwigt nije rođeni ubojica. Bol za izgubljenim roditeljima i želja za osvetom jači su od racionalnog razmišljanja i oprosta. Običan čovjek preuzima stvari u svoje ruke. Dwightove egzekucije su nespretne, sa bizarnim propustima, ali vrlo brutalne i krvavo realne. Gledatelj dobija vrlo jak dojam da Dwighta ne motivira samo osveta; on traži iskupljenje zbog smrti roditelja. Kao da ga izjeda osjećaj krivnje zato jer nije spriječio zločin iz prošlosti….
Glumačka ekipa filma je relativno nepoznata ali na visini zadatka. Najbolji posao je napravio Macon Blair (inače Saulnierov prijetelj) u ulozi Dwighta. Kompleksnu i zahtjevnu ulogu je odradio na odmjeren i uvjerljiv način.
Nasilan i mračan, brutalan i slojevit “Plava olupina” je film, koji osim osvete prikazuje i stanje u jednom dijelu američkog društva. Polagana, osvetnička radnja filma kulminira završetkom u kojem redatelj poentira sa zaključkom koji nam je svima poznat. Nasilje je često posljedica ljubavi.
OCJENA: 9
Odgovori