REDATELJICA: Kathryn Bigelow
GLAVNE ULOGE: Idris Elba, Rebecca Ferguson, Moses Ingram, Jason Clark, Greta Lee, Jared Harris
TRAJANJE: 112 minuta
NAZIV ORIGINALA: A House of Dynamite
U duhu ravnopravnosti spolova odnosno jednakih prava za redateljice kao i njihove muške kolege posljednjih se godina afirmiralo i često spominjalo niz imena koje su, kako je američki novinar zapisao, važan dio novog Hollywooda. Neke su redateljice zasluženo dobile pažnju, neke baš i ne, ali Coralie Fargeat, Greta Gerwig, Celine Song, Charlotte Wells, Sian Heder (redateljica Code, za kojeg je osvojila “Oscara” za scenarij – “Coda” je nagrađen u glavnoj kategoriji na dodjeli 2021. godine), Chloe Zhao (dobitnica “Oscara” za redateljski posao na skromnoj “Zemlji nomada”) i druge, manje ili više poznate, redateljice sve su snažnije prisutne u tvornici snova…
Međutim, kod raznih lista i nabrajanja vrlo rijetko se pojavljuje odnosno spominje redateljica koja je još osamdesetih godina prošlog stoljeća započela iznimno bogatu, respektabilnu i zanimljivu karijeru. Kathryn Bigelow potpisala je naslove “Plavi čelik”, “Pakleni val”, “Čudni dani”, “Detroit….godine 2010. redateljica je ratnom dramom “Narednik James” (Hurtlocker) dominirala na dodjeli “Oscara”. Film je osvojio nagradu u šest kategorija (Bigelow je osvojila nagradu za najbolju redateljicu u konkurenciji Jamesa Camerona i Quentina Tarantina). S obzirom na filmografiju i karijeru koju je ostvarila Kathryn Bigelow je jedna od najvećih redateljica koja se (pre)malo spominje. Iako je zagazila u osmo desetljeće života, redateljica je i dalje aktivna – njen novi projekt zove se “Kuća od dinamita”.
Godine 1996, premijerno je prikazan film “Slomljena strijela” kojeg je potpisao azijski meštar od akcije, John Woo. U jednom trenutku filma visoki vojni dužnosnik objašnjava civilnom zaposleniku Bijele kuće (ili Pentagona) značenje termina slomljena strijela – riječ je o kodnom nazivu koji se upotrebljava za gubitak nuklearnog oružja. Iako su u filmu glavne glumačke figure John Travolta i Christian Slater te je, očekivano, naglasak na akciji, “Slomljena strijela” ispod površine skriva snažan strah od nuklearnog sukoba odnosno nekontroliranog korištenja nuklearnog oružja (filmu se dogodilo i aktiviranje nuklearne bombe). Upravo takav dojam ostavlja i “Kuća dinamita” (baš kao i kod “Slomljene strijele”, zanimljivo je objašnjenje značenja naslova filma), ali uz veliku razliku – zveckanje i prijetnje nuklearnim oružjem danas su znatno snažnije i češće nego u vrijeme premijere “Slomljena strijela”…
U “Kući dinamita”, nuklearno oružje nije izgubljeno – ono je pronađeno radarima američke vojske. Cilj projektila je Chicago, procjena broja žrtava broji se u milijunima i odgovorni u vojno-obavještajno-političkim krugovima imaju dvadesetak minuta kako bi saznali tko je lansirao projektil, spriječili njegovo razorno djelovanje, ali i izbjegli potpunu apokalipsu. Opće uništenje…

Foto: Netflix
Redateljica nije na nepoznatom terenu kada je o vojno-obavještajnim krugovima riječ. “Narednik James” i “Zero Dark Thirty” filmovi su u kojima se bavila različitim političko-vojnim pitanjima. No, “Kuća dinamita” drugačiji je film – s više mjesta te kroz više protagonista (film je podijeljen u nekoliko poglavlja) prati dvadesetak minuta – od trenutka kada je projektil s nuklearnim naoružanjem otkriven sve do….
U fokusu redateljice su visokopozicionirani političari, vojni dužnosnici, ministri, analitičari i analitičarke, vojnici….svima je zajedničko praćenje projektila koji dolazi. Odgovori na pitanja – tko je vlasnik projektila koji dolazi? Kako odgovoriti na prijetnju koja dolazi? Vremena je malo, čini se premalo i niti jedna odluka nije jednostavna. U igri su milijuni života, možda (vjerojatno?) i sudbina čovječanstva. Pažnja redateljice odnosno scenarij nije usmjeren prema trenutnoj političko-vojnoj situaciji u svijetu (napomenuto je, ali ne i potvrđeno tko bi mogao biti onaj tko ispalio projektil) već prema životnim pričama protagonista filma te situaciji koja izmiče kontroli.
Protagonisti filma nalaze se u teškoj situaciji i priča je natopljena strahom, nesigurnošću i… nemoći koja raste iz minute u minutu. Svaki se čovjek, svaka se žena drugačije nosi s kriznim situacijama (ova u filmu ne može biti teža i opasnija, privatno i poslovno) – takav je i prikaz, reakcija likova koje pratimo . Bez obzira na to što je riječ o profesionalcima, ljudima spremnim na krizne situacije koji rade za najveću vojno-obavještajnu silu na planetu u koju se ulažu deseci, stotine milijardi dolara ne postoji obuka za situaciju, točnije krizu koju gledamo u filmu. Vježbe i trening su jedno dok su ovakve krizne situacije potpuno drugačije….posebno kada je riječ o životima milijuna ljudi među kojima su i članovi obitelji protagonista filma…
Redateljica je okupila zanimljivu glumačku ekipu – najsnažniji dojam ostavlja Rebecca Ferguson u ulozi vojne analitičarke, kapetanice Olivije Parker. Ona prima prvi udar (uz članove vojne baze na Aljasci) saznanja o dolasku projektila. Vrlo dobar je i Jared Harris u ulozi ministra obrane čije je pucanje pod pritiskom najradikalnije….
“Kuća dinamita” politički je triler uz dodatak drame u kojem nema akcije, nemogućih misija i spašavanja svijeta u stilu Jamesa Bonda. Riječ je o priči u kojoj dominiraju tjeskoba i anksioznost, nemoć i izvjesnost stradanja milijuna ljudi. Koliko će ljudi stradati ovisi o ljudima koje gledamo u filmu….ili zapravo o njima više ništa ne ovisi jer, mnogi vojno mudriji i iskusniji od pisca ovih redaka tvrde, kako prvi ispaljeni nuklearni projektil znači…kraj. Ostaje tek nada kako “Kuća dinamita” neće biti proročanska filmska priča već samo upozorenje i jedan od scenarija koji se nikada dogoditi neće…
OCJENA: 8
