AUTORI SERIJE: Goran Stanković, Vladimir Tagić
GLAVNE ULOGE: Ljubomir Bandović, Milica Gojković, Jasmin Geljo, Dragan Mićanović, Zlatko Burić, Feđa Štukan, Lazar Tasić, Marija Škaričić
TRAJANJE: 8 epizoda
Napomena: Tekst otkriva detalje o radnji serije
“Od ideje do realizacije prošlo je otprilike pet godina.” – riječi su jednog od autora serije “Sablja”. S obzirom na događaje kojima se serija bavi bilo je tek pitanje vremena kada će se pojaviti neka sablja – serija ili film, sasvim je svejedno. Podsjetnik – policijska akcija ili operacija “Sablja” pokrenuta je u ožujku 2003. godine u Srbiji. Nakon ubojstva premijera Đinđića u državi je proglašeno izvanredno stanje koje je trajalo četrdesetak dana. Tijekom izvanrednog stanja odnosno operacije Sablja uhićeno je više od 11 000 ljudi – dvanaest je osoba osuđeno na višegodišnje zatvorske kazne. Najduža je zatvorska kazna izrečena bivšem zapovjedniku JSO-a (“Jedinica za specijalne operacije”) Miloradu Ulemeku Legiji – četrdeset godina zatvora za bivšeg gospodara rata sugerira kako je upravo on najodgovorniji za ubojstvo predsjednika Vlade Đinđića. Ipak, i nakon više od dva desetljeća nakon zločina postoje drugačije interpretacije događaja kao i detalji slučaja koji nisu u potpunosti (ili uopće) rasvijetljeni.
Nakon spomenutih pet godina, “Sablja” je premijerno prikazana na festivalu u Cannesu tijekom festivala “Canneseries” – prve su reakcije bile, većinom, iznimno pozitivne. Serija je nagrađena u kategoriji najbolje glumačke postave. Nakon Cannesa “Sablja” je prikazana na nacionalnoj televiziji Srbije te, gotovo istovremeno, na platformi “MAX”. Već nakon uvodnih epizoda “Sablja” je rušila rekorde gledanosti u Srbiji, ali veliki je interes za seriju u svim državama nastalim na teritoriju bivše Jugoslavije.
Baš kao i veliku gledanost, epizode serije izazvale su lavinu komentara. Televizijske emisije, podcasti, tekstovi u novinama i internetskim portalima bavili su se analizom sadržaja – u fokusu mnogih su, prije svega, bile povijesne (ne)točnosti kao i davanje previše prostora protagonistima koji u stvarnim događajima nisu imali (pre)veliku važnost. O seriji su govorili i svjedoci vremena odnosno sudionici događaja opisanih u “Sablji” – dakle, protagonisti serije. Međutim, mnogi od njih su zanemarili rečenice koje se mogu pročitati u uvodu serije kao i izjave autora – radnja serije djelomično je inspirirana stvarnim događajima, ali i rezultat interpretacije autora koji su koristili kreativnu (umjetničku) slobodu. Baš takva formula koju su iskoristili autori serije čine “Sablju” prvorazrednim, slojevitim političkim trilerom koji je, istovremeno, društveni komentar i okolnosti prije ubojstva odnosno “Operacije Sablja”.
Serija počinje dan uoči revolucije (pad Slobodana Miloševića) – četvrtog oktobra 2000. godine – vođa opozicije Zoran Đinđić dogovorio je susret s Miloradom Ulemekom. Đinđić traži garancije kako pripadnici JSO-a (crvene beretke) neće intervenirati u slučaju pada Slobodana Miloševića. Međutim, i druga strana ima zahtjeve – oni traže zaštitu pripadnika jedinice od bilo kakvog sudskog (Haag) progona. Postignut je nekakav, ha, labilan dogovor koji možda i najbolje opisuje stanje u državi – šef opozicije dolazi na noge vojnoj jedinici koja može utjecati na priznavanje (odnosno nepriznavanje) izbornih rezultata. Što su sve akteri sastanka dogovorili vjerojatno se nikada saznati neće, ali spomenuta scena važna je za seriju iz više razloga.
Foto: Screenshot
Prvi je činjenica kako “Sablja” nije serija o životu Zorana Đinđića – serija je priča o “Operaciji Sablja” i njezinim uzrocima i posljedicama. Drugi razlog te jedna od razina na kojima autori grade priču je prikaz susreta Zorana Đinđića s nizom aktera iz političkog, vojnog i diplomatskog života onog vremena. Uz spomenutog Ulemeka (u seriji je naglašena poveznica JSO-a i organiziranog kriminala) u seriji možemo vidjeti razgovore Đinđića s, između ostalih, Jovicom Stanišićem, Carlom del Ponte, Vojislavom Koštunicom, tadašnjim njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom… razgovori koji otkrivaju kontekst vremena odnosno situaciju u kojoj se nalazi Đinđić i njegova vlast, ali i otkriva protivnike njegove Vlade odnosno politike koju je Đinđić provodio (ili korake koje je namjeravao poduzeti).
Druga važna razina priče prati tri fiktivna protagonista – policijskog službenika, inspektora Borisa Rakića, novinarku Danicu Mandić te mladog pripadnika kriminalne organizacije Uroša Ristića. Kroz živote i sudbine spomenutih likova autori serije bave se “Operacijom Sablja”, ali i odnosima u društvu. Priča koja je kulminirala ubojstvom premijera nije slučajna, ona ima korijene u ljudima i događajima prije izbora Đinđića. Duboka država, paralelni sigurnosno-vojni sustav….sve i više od toga prikazano je u seriji i stvara eksplozivnu smjesu interesa (političkih, vojnih, sigurnosnih, policijskih…privatnih…) koja je eksplodirala. Na najteži mogući način. Ubojstvom predsjednika Vlade Srbije.
Tri, možemo reći, glavna lika serije (“Sablja” je serija s velikim brojem likova, ali o inspektoru, novinarki i kriminalcu saznajemo najviše) svaki su, na svoj način, povezani s događajima oko ubojstva premijera. Kroz njihove priče autori gledatelju približili su stanje društva u Srbiji tijekom i uoči operacije Sablja. Postupci inspektora, novinarke i mladog kriminalca direktno su određeni ubojstvom Đinđića – sudbine spomenutih protagonista neraskidivo su povezane. Posebno je zanimljiv način na koji su prikazane njihove sudbine u finalu serije – novinarka koja želi saznati odgovore na (opasna) pitanja teško je ranjena u atentatu (previše je pitala i govorila), inspektor postaje čovjek za sva vremena (sve vlasti) i nastavlja posao bez obzira na grijehe prošlosti. Iako mladi Uroš izgleda kao da želi pobjeći od svijeta kriminala (takav dojam ostavlja snažna interpretacija Lazara Tasića – čitavim trajanjem serije likovi su kompleksni, nema crno-bijele karakterizacije), ali okolnosti i teške odluke stvaraju od Uroša opasnog igrača. Ubojicu bez milosti. Tko se prilagodio okolnostima i prešao granicu zakona nastavio je (hm) karijeru. Ona koja previše priča, istražuje i pokušava pronaći odgovore (istinu) dobiva policijsku zaštitu. Postaje meta…
O glumačkoj ekipi najbolje govori nagrada u Cannesu – ne nisu sva glumačka izdanja jednako dobra (ili odlična), ali s obzirom na broj likova u seriji internacionalna glumačka ekipa je napravila dobar posao. Uz dojmljive nastupe glumaca iz Srbije (Ljubomir Bandović, Milica Gojković, spomenuti Uroš Ristić, Miloš Timotijević…) u seriji možemo gledati i Bojana Navojeca, Mariju Škaričić, Zlatka Burića…
“Operacija Sablja” prije svega je vrlo dobar politički triler koji je inspiraciju pronašao u ubojstvu Zorana Đinđića. Slojevita radnja serije kombinira stvarne i fiktivne detalje kako bi prikazao događaje okolnosti prije i nakon atentata te dao društveni komentar. Serija o kojoj se, s razlogom, puno priča, serija o kojoj se puno piše i raspravlja zaslužuje pažnju koja je izazvala. “Sablja” progovara o povijesnom događaju (događajima) koji je utjecao na sve što se u godinama i desetljećima nakon atentata događalo u Srbiji.
