ZERO DARK THIRTY

REDATELJICA:Kathryn Bigelow
GLAVNE ULOGE:Jessica Chastain,Joel Edgerton,Jason Clarke,Jennifer Ehle,Harold Perrineau
TRAJANJE:151 minuta

 

Ovoga tjedna su u našim kinima premijerno prikazana još dva kandidata za “Oscara”. Riječ je o “Odbjeglom Djangu”, te filmu redateljice Kathryn Bigelow (bivša supruga Jamesa Camerona) “Zero Dark Thirty”. Kathryn Bigelow je izuzetno zanimljiva redateljica koja je sa svojim “Narednikom Jamesom” 2010 godine trijumfirala na dodjeli “Oscara” u prilično jakoj konkurenciji (“Avatar”,”Nemilosrdni gadovi”,”Distrikt 9″,”Ozbiljan čovjek”….). “Narednik James” je solidan film .ali nikako “kalibar” za čak šest Oscara, posebno ne u glavnim kategorijama. Razlog njegovog trijumfa je svakako propagandno, politička poruka filma koja je sjajno “sjela” akademijinim glasačima. Kathryn Bigelow je i prije Jamesa režirala nekoliko vrlo dobrih filmova; akcioni triler”Point break”(kod nas preveden kao “Pakleni val”) iz 1991- godine sa Keanu Reevesom i pokojnim Patrickom Swayzejem u glavnim ulogama te SF triler “Čudni dani” s Ralphom Fiennesom, Angelom Basset i Juliete Lewis u glavnim ulogama. “Zero Dark Thirty” je njen novi film koji Amerika trenutno obožava; tema mu je “najveći lov na čovjeka u povijesti”. Taj čovjek je, danas pokojni, Osama Bin-Laden.

“Zero dark thirty” je film koji o kojem se trenutno najviše priča u Americi. Na top listama gledanosti zauzima prvo mjesto. a većina tamošnjih kritičara se “natječe” u količini pohvala na njegov račun. Također priča se o kontroverzama koje izaziva; sadrži scene gdje djelatnici CIA-e muče zatočene pripadnike Al Qaide da bi izvukli informacije o mjestu gdje se nalazi njihov “šef”. Mislim da je film  vrlo dobro osmišljena propaganda i to ću objasniti u ovoj recenziji. Prva stvar koja “upada u oči” jest da je film “istrgnut” iz povijesnog konteksta i tako “serviran” gledateljima. Naime, on prikazuje godine lova na Osamu Bin Ladena te njegovu likvidaciju, ali vrlo vješto prešućuje činjenice o Osaminim vezama u Bushovoj administraciji te potporu Sad-a talibanima u Afganistanu tijekom Sovjetske intervencije osamdesetih godina prošlog stoljeća (sjećamo se trećeg djela Ramba gdje se glavni junak,u gle čuda Afganistanu,uz pomoć lokalnog stanovništva obračunava sa pripadnicima Crvene armije; u redu Rambo jest fiktivan lik ali je poruka bila vrlo jasna) . Spominjane takvih stvari je “prepušteno” Michaelu Moore  njegovim dokumentarcima. Naravno da mi nije cilj ovim tekstom omalovažavati žrtve “Twinsa”, ali je problem da je CIA na neki način odgovorna za “stvaranje” terorističkih prijetnji i “prijetnji”.

Film počinje upravo mučenjem zatvorenika; Maya (Jessica Chastain)  dolazi na novi zadatak.Tamo ju čeka stariji kolega Dan (Jason Clarke) koji se na razne načine iživljava na zatvoreniku. Mayi je to vatreno krštenje, ali ona uskoro prihvaća i navikava se na Danove metode. Prizori mučenja također izazivaju “kontroverze”. Uopće mi nije jasno zbog čega toliko čuđenja oko metoda kojima CIA-ini djelatnici “izvlače” informacije od zatvorenika; Guantanamo je američki zatvor gdje se godinama zatvaraju osumnjičenici bez poštivanja ljudskih prava. Postoje svjedočenja o “tretmanu” prema zatvorenicima i raznim metodama mučenja kojima su podvrgnuti. Dakle takve stvari se događaju već jako dugo i nisu neka novost ili “kontroverza”. Redateljica je vrlo lukavo postavila stvari; cijelim trajanjem filma događaju se teroristički napadi gdje ginu Amerikanci tako da bi scene mučenja bile “amortizirane”; nek ih muče ionako su to zaslužili. Da se htjelo iskreno pozabaviti kompletnim problemom od napada na Twinse do danas trebalo je spomenuti i civilne žrtve u Afganistanu pa i ubijene vojnike nakon što je Afganistan “oslobođen”.Ovako je to jednostrano, “navijačko” prikazivanje stvari.

Ako i zanemarimo političko propagandnu notu filma, riječ je o osrednjem ostvarenju koje je lišeno napetost i neizvjesnosti. Likovi koje pratimo su “plaćenici”; svi oni su birokrati CIA-e i o njima saznajemo vrlo malo. Privatni život gotovo da i nemaju (možda imaju ali nam ih redateljica nije prikazala) osim zaposlenja ne vidimo i neke dublje motive fanatičnog pristupa poslu zbog kojeg im je ugrožen život. Tek prikazani su kao heroji nacije. Dvije trećine filma je dosta “nabijeno” likovima i događajima dok je zadnja trećina ponešto razvučena;r iječ je o egzekuciji nad Bin Ladenom. Glumačka ostvarenja su solidna i ona su uz efektno režiranu završnicu jedini razlog za gledanje ovog filma.

“Zero dark thirty” jest jedan prosječan film koji nikako ne zaslužuje tolike Oscarovske nominacije ali niti medijsku pažnju. Uvjerljivo najslabiji film od svih nominiranih za Oscara ove godine (uz napomenu da nisam pogledao “Lincolna”).U kinima trenutno ima puno zanimljivijih naslova da bi gubili vrijeme sa “Zero dark thirtyjem”.

OCJENA:6

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)