REDATELJ: Guillermo Del Toro
GLAVNE ULOGE: Jacob Elordi, Oscar Isaac, Christoph Waltz, Mia Goth, Charles Dance, David Bradley, Nikolaj Lie Kaas
TRAJANJE: 149 minuta
Objavljen davne 1818. godine, “Frankenstein” britanske spisateljice Mary Shelley često je u povijesti sedme umjetnosti bio inspiracija filmašima različitih ambicija, izričaja i stilova. Deseci su filmova snimljeni inspirirani pričom o dr. Frankensteinu i njegovom čudovištu – od davne 1931. i Borisa Karloffa u ulozi čudovišta preko sjajne komedije (horor parodije) Mela Brooksa “Mladi Frankenstein” sve do Roberta De Nira kao čudovišta i prilično neprimjetnog “Victora Frankensteina” iz 2015. godine, roman Mary Shelley bio je, u većoj ili manjoj mjeri, inspiracija brojnim redateljima i scenaristima…
Guillermo Del Toro svoju je Frankenstein priču počeo pisati prije nekoliko desetljeća. Legenda kaže kako je danas poznati redatelj još kao dijete bio oduševljen pričom o dr. Frankensteinu i njegovom Stvorenju. Tijekom godina čekanja na Frankensteina, meksički filmaš ostvario je respektabilnu karijeru (“Hellboy”, “Panov labirint”, “Đavolja kralježnica”, “Blade 2″….), osvojio je “Oscara” za “Oblik vode”, ali Frankenstein je čitavo vrijeme bio (i ostao) želja. Za razliku od kolege Nolana, Del Toro nije protivnik realizacije projekata odnosno vlastitih ideja potrebe streaming servisa (meksički je filmaš kritičan prema upotrebi umjetne inteligencije u stvaranju filma) – upravo suprotno – za “Netflix” je Del Toro realizirao “Pinokija” i horor seriju “Kabinet čudesa” (Del Toro je scenarist svih epizoda). Nakon spomenutih projekata “Netflix” je osigurao budžet od 120 milijuna dolara za realizaciju dugoočekivanog projekta. “Frankenstein” directed by Del Toro je stigao…
Radnja filma vraća nas u 19 stoljeće – negdje na Arktiku danski brod, zarobljen ledom prisiljen je zaustaviti putovanje. Ubrzo nakon zaustavljanja u blizini broda pojavljuje se ranjeni čovjek koji se predstavlja kao Victor Frankenstein. Ozlijeđen i potpuno izluđen, Frankenstein upozorava posadu broda na opasnost – Stvorenje koje lovi i želi kazniti Frankensteina. Ubrzo stiže i Stvorenje sa zahtjevima za posadu odnosno kapetana broda i kapetan počinje priču o nastanku čudovišta i razlozima zbog kojeg je Frankenstein postao….lovina….
Iako je, u većini slučajeve, priča o dr. Frankensteinu i njegovom čudovištu kod većine ljubitelja filma znak raspoznavanja za horor, redateljeva vizija je nešto drugačija, znatno bliža drami kao glavnoj žanrovskoj odrednici. U redu, film sadrži niz horor scena, ali Del Toro želi ispričati priču. Točnije, priče o dvije sudbine koje su neraskidivo povezano. Sudbine Victora Frankensteina i Čudovišta koje to zapravo nije…
Victor Frankenstein je postao znanstvenik snažno određen događajima iz djetinjstva (smrt majke, strog i dominantan otac). Njegova opsesija je, između ostalih, pobijediti smrt i stvoriti novi život – Frankenstein nije simpatičan lik – upravo suprotno, on je arogantan, samodopadan, ali istovremeno i vrhunski znanstvenik. Glavna motivacija Frankensteina i opsesija stvaranjem života nema tragove empatije prema drugima već je osobna stvar. Nastala u mlađim danima u obiteljskom okruženju.
Foto: Netflix
Otprilike sat vremena traje priča o Victoru Frankensteinu – može se reći odnosno napisati kako je riječ o nešto slabijem poglavlju filma. Onog trenutka kada se priča snažnije fokusira na Stvorenje odnosno odnos između Stvorenja i Stvoritelja, film dobiva uzlaznu putanju. Stvorenje sastavljeno od, hm, dijelova desetaka ljudi (skupljanje organa ima snažnu crnohumornu crtu) pokazuje zašto je redatelj toliko želio ispričati priču o Frankensteinu. U prethodnim se filmovima Del Toro često poigravao s ljepotom i čistoćom duše protagonista čija je vanjština…, najblaže rečeno, manje lijepa. Sličan je slučaj sa Stvorenjem – on želi živjeti, ali njegova je vrsta drugačija. Frankenstein rezultat svojeg igranja Boga drži poput roba, na kraju priče Stvoritelj želi uništiti Stvorenje koje je kreirao. Odnos Frankensteina i Stvorenja je kompleksan kao i prikaz Stvorenja. Sjajna je epizoda sa slijepim starcem (ponekad si u opasnosti zbog svojeg postojanja, ne zbog svojih postupaka) i Del Toro zakucava priču pitanjem – može li Stvorenje nastalo kao znanstveni eksperiment, sastavljeno od desetaka ljudi postati (biti) humanije od pripadnika ljudske vrste kojima je okružen?
Film je vizualno atraktivan, raskošan i ponekad ostaje žal što se nije mogao gledati na velikom platnu. Međutim, prilično je, za redateljeve standarde, skroman i nemaštovit izgled Stvorenja. Del Toro je uvijek bio kreativan kod stvaranja čudovišta u svojim filmovima – Stvorenje izgleda poput čovjeka išaranog ožiljcima. Ili je možda njegov izgled poslao poruku o njegovom nastanku i traženju smisla njegovog postojanja? Njegovoj humanosti…
U odnosu na knjigu priča je nešto izmjenjena – neki su detalji izostavljeni, neki novi su dodani. Jedan od novih likova je Harlander kojeg interpretira Christoph Waltz. Waltz je solidan, ali teško se oteti dojmu kako Waltz isključivo u filmovima Quentina Tarantina sjaji punim glumačkim sjajem. Zapravo, čitava je glumačka ekipa solidna u trenucima dobra, ali niti jedna glumačka izvedba nije…vrhunska.
“Frankenstein” Guillerma Del Tora, većinom, nije iznevjerio očekivanja. Iako je riječ o ostvarenju koje ne pripada najboljim redateljevim filmovima, riječ je emotivnom, slojevitom prikazu čovjeka koji želi, između ostalog, pobijediti smrt i Stvorenja koje se bori s vlastitim identitetom i smislom vlastitog postojanja. Del Toro dotiče niz vječnih ljudskih tema, njegov je film vizualno snažan i čitava je priča, unatoč površini na kojoj se nalazi strah i patnja, emotivna i ljudska…
OCJENA: 7.5…najviše 8
