NISKOBUDŽETNI FILMOVI KOJI SU STVARALI (I MIJENJALI) FILMSKU POVIJEST (prvi dio)

Posljednjih smo godina, zapravo i desetljeća svjedoci ogromnim budžetima koji se ulažu u realizaciju filmova. Projekti vrijedni stotine milijuna dolara često postaju gubitnici na kino blagajnama – novac, naravno, nije garancija uspjeha filma. Dokaz tome je niz filmova u koje je uloženo vrlo malo novca, ali su ostvarili zaradu i, što je važnije, iz različitih razloga zauzeli važno mjesto kod velikog broja ljubitelja sedme umjetnosti.

Pred Vama je prvi dio Goodtalking pregleda takvih filmova – odabrani naslovi ostvarili su kreativni i(li) komercijalni uspjeh. Riječ je o filmovima koji su nekim autorima otvorili vrata Hollywooda i omogućili zapažene karijere. Iznosi upisani kod svakog filma odnose se na vrijeme realizacije filma, ali i danas je riječ o vrlo malim budžetima s obzirom na konačni proizvod…

 

EL MARIACHI (1992)

 

Foto: Screenshot

7000 dolara

Iako je razmak između premijere filmova bio otprilike tri godine, “El Mariachi” se u domaćim videotekama pojavio nekoliko mjeseci prije “Desperada”. Spomenuti filmovi su dio Mariachi trilogije koja završava filmom “Bilo jednom u Meksiku”. Redatelj spomenutih filmova je Robert Rodriguez koji je film “El Mariachi” snimio za nevjerojatnih 7000 dolara – većinu novca za snimanje filma Rodriguez je namaknuo testirajući novi lijek negdje u Teksasu. Ubrzo nakon premijere filma neki su kritičari (prije svega zbog kreiranja akcijskih scena) uspoređivali Rodrigueza s John Woom, neki su u njemu vidjeli stil Sama Peckinpah – Rodriguez nije dosegnuo razinu spomenutih redatelja, ali je ostvario vrlo respektabilnu karijeru u kojoj se, između ostalih, ističu “Sin City” i ” Od sumraka do zore”. A sve je počelo s testiranjem lijekova i filmom nevjerojatno malog budžeta…

 

PROJEKT VJEŠTICA IZ BLAIRA (Blair Witch Project) – (1999)

 

Foto: Artisan Entertainment

60 000 dolara

Od prvog dana prikazivanja “Projekt: Vještica iz Blaira” podijelio je publiku – jedni film smatraju remek-djelom, pobjedom ideje “malog” filma dok su mnogi film doživjeli kao “jednu od najvećih prevara u povijesti sedme umjetnosti”.

Kakvo god mišljenje o filmu imali dvije su stvari sigurne – riječ o projektu koji je imao jednu od najgenijalnijih reklamnih kampanja uopće – drugi je razlog posljedica prvog – “Projekt vještica iz Blaira” spada u krug najisplativijih filmova u povijesti. Priča počinje kada su američki filmaši Eduardo Sanchez i Daniel Myrick prema vlastitom scenariju snimili film o troje mladih studenata koji su 1994 godine odlučili istražiti istinu o lokalnoj legendi zvanoj “Vještica iz Blaira” – mladi filmaši su nestali, iza njih je ostao tek video zapis koji je zapravo Sanchez-Myrickov film.

Genijalnost marketinga je u činjenici da su distributeri filma i ljudi zaduženi za medijsku promociju tijekom reklamne kampanje uspjeli uvjeriti veliki dio javnosti kako je riječ o istinitoj priči odnosno da su pronađeni snimci autentični. (u vrijeme prikazivanja nije se moglo provjeriti u nekoliko klikova što se stvarno dogodilo ili ono što se dogodilo nije). Rezultat su bili redovi pred kino blagajnama (ne samo u SAD – u Zagrebu je vladala prava histerija oko nabave ulaznica), milijunska zarada (“Vještica iz Blaira” je u svjetskim kinima zaradila nešto manje od 250 milijuna dolara) i film koji je pokrenuo snimanje velikog broja “found footage” filmova, podžanru horora. 

Ubrzo je objavljena i istina o “nestalim” filmašima, ali to više nije bilo važno – marketing je odrađen na vrhunski način.

 

POBJEŠNJELI MAX (Mad Max) – (1979)

 

 

Foto: Screenshot

350 000 dolara

Ključni film za karijere redatelja Georgea Millera i glumca Mela Gibsona snimljen je za otprilike 350 000 dolara. Mali novac s obzirom na to atraktivnost akcijskih scena (automobilske jurnjave – jedna od glavnih zvijezda filma je poboljšana verzija “Forda XB Falcon Hardtop”) i važnost odnosno popularnost Maxa. Glumačka ekipa, posebno negativci, ostaju u sjećanju dugo nakon prvog gledanja filma. Priča kaže kako je Gibson dobio ulogu u filmu na audiciji, ali nije bio prijavljen već je došao kao pratnja prijatelju. Nakon što je Miller vidio Gibsona zamolio je budućeg glumca za novi susret kroz nekoliko dana (Gibson je na licu imao tragove fizičkog obračuna koji se odigrao nekoliko dana ranije) – ovaj je pristao i ostalo je povijest. Film je u svjetskoj distribuciji zaradio više od 100 milijuna dolara i početak je serijala kojeg je Gibson napustio nakon trećeg filma…

 

NOĆ VJEŠTICA (Halloween) – (1978)

 

Foto: Screenshot

325 000 dolara

Da, tek 325 000 tadašnjih dolara imao je na raspolaganju John Carpenter za realizaciju filma “Noć vještica”. U redu, Carpenter je jedan od redatelja koji je u rijetkim trenucima karijere imao veliki novac za realizaciju filma (ionako su njegovi najbolji filmovi snimljeni s manjim budžetima), ali doista je malo novaca utrošeno u jedan od najboljih horora u povijesti. Carpenter je redatelj, scenarist, producent i autor nezaboravne, jezive glazbe koja prati iskonsko zlo u liku i djelu Michaela Myersa. “Noć vještica” je redateljska majstorija Johna Carpentera (posebno uvodne minute), čovjeka s idejom koji zna kako ideje provesti u film. Spomenuti treba i Jamie Lee Curtis te Donalda Pleaseancea kao najvažnije glumačke figure filma. “Noć vještica” je postao i serijal – snimljeni su i nastavci i prednastavci s znatno većim budžetima, ali film iz 1978. godine ostao je nedostižan…

 

TRGOVCI (Clerks) – (1994)

 

Foto: Screenshot

27 750 dolara

filmskoj 1994. godini puno se pisalo i komentiralo na Goodtalking stranicama. Veliki broj vrlo dobrih i odličnih filmova premijerno je prikazan te godine – sve je počelo u siječnju na “Sundance” festivalu nezavisnog filma i premijerom “Trgovaca”, komedijom redatelja i scenarista Kevina Smitha. Smith je radnju filma smjestio na dvije lokacije u istom prostoru – trgovini i videoteci. Kroz niz nezaboravnih protagonista (sitni dileri Jay i Silent Bob dobili su i vlastiti film, nekorektnog i sarkastičnog zaposlenika videoteke Randala i njegovog kolege iz dućana Dantea) autor donosi humor obilježen i snažnim filmofilskim potpisom. Humor u filmu nije korektan – on je, ponekad žestok, papren i nemilosrdan, ali originalan. U “Trgovcima” ima više originalnog humora nego u desecima mainstream, generičkih komedija kakve se, većinom, snimaju u Hollywoodu. Film je dobio i nastavke, Smith je snimao svašta, ali “Trgovce” nikada nije nadmašio....