REDATELJ: Joakim Marušić
GLAVNE ULOGE: Ljubica Jović, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović, Uglješa Kojadinović, Josip Marotti, Vanja Drach, Rene Medvešek, Đuro Utješanović
TRAJANJE: 1 sezona (9 epizoda)
GODINA PROIZVODNJE: 1974
Kada su u pitanju domaće dramske televizijske serije pravi se procvat dogodio sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Pod etiketom tadašnje televizije Zagreb snimljene su neke od najboljih i najpoznatijih domaćih serija koje i dan danas uživaju veliku popularnost. “ Gruntovčani”, “ Kuda idu divlje svinje”, “ Velo misto”, “ Naše malo misto”, “ Mejaši”, “ Putovanje u Vučjak”… neke su od najpoznatijih serija nastalih u spomenutom razdoblju. Također, u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća nastao je i veliki broj adaptacija književnih djela (serija, ali i filmova) kao što su “ Gospoda Glembajevi”, “ Vlak u snijegu”, “ Družba Pere Kvržice”, “ Seljačka buna”, “ Kiklop'”. Jedna od najboljih ekranizacija istovremeno i jedna od najboljih serija premijerno je prikazana davne 1974 godine. Riječ je o seriji “U registraturi”.
Devet epizoda serije redateljski je potpisao Joakim Marušić. Serija “U registraturi” je nastala prema istoimenom romanu Ante Kovačića, hrvatskog romanopisca, novelista i pjesnika. Prvi Kovačićev roman objavljen je 1877. godine – “ Baruničina ljubav” posveta je autorovoj supruzi Milki. Nekoliko godina kasnije Kovačić je napisao “ U registraturi” – najpoznatiji i najvažniji roman. Kovačić u romanu obilno koristi autobiografski materijal, posebno u prikazu i opisu djetinjstva glavnog lika – Ivice Kičmanovića. U romanu se isprepliću obilježja romantizma, realizma i naturalizma. “U registraturi” je objavljen 1888. godine u časopisu “ Vijenac” u nastavcima, a 1911. godine tiskan je kao knjiga. Roman je brzo stekao veliku popularnost i smatra se jednim od najvažnijih djela hrvatske književnosti. “U registraturi” nije prvi Kovačićev roman kojeg je Marušić adaptirao. Marušić je 1970. godine režirao seriju “ Fiškal” koja se također temelji na istoimenom Kovačićevom romanu. Uspjeh serije omogućio je Marušiću da nekoliko godina kasnije režira “ Velo misto”, seriju o Splitu i njegovim stanovnicima iz nekih prošlih vremena.
Radnja serije događa se na selu u drugoj polovici devetnaestog stoljeća. U središtu radnje je Ivica Kičmanović (Rene Medvešek / Rade Šerbedžija). Ivica je daleko najbolji učenik u školi, što primjećuje i seoski učitelj (Vanja Drach) te otac Jožica Kičmanović (Fabijan Šovagović). Jožica zamoli rođaka Žorža Jurića (Uglješa Kojadinović) koji živi i radi u gradu da primi Ivicu k sebi kako bi nastavio s obrazovanjem. Žorž pristane te ga ubrzo primi k sebi i Illustrissimusu (Josip Bobi Marotti). Ivica u gradu upoznaje Lauru (Ljubica Jović), ženu koja će zauvijek promijeniti njegov život, kao i živote ljudi oko njega.
U seriji se uz glavne likove pojavljuje i jako puno sporednih likova kao što su Kanonik (Mate Ergović), susjed obitelji Kičmanović koji je u stalnom sukobu s Jožicom, njegovi sinovi Miha (Stevo Krnjajić) i Pero, njegova kći Anica (Mirjana Majurec), Ferkonja (Đuro Utješanović), Laurin “ brat” iz djetinjstva i još mnogi drugi…
“U registraturi” obrađuje razne teme. Jedna od njih je netrpeljivost sela i grada – seljaci često nemaju pozitivno mišljenje o gradu i gradskim ljudima, kao niti gradski ljudi o seljacima i selu. Nostalgija se, također, često pojavljuje u seriji. Bez obzira na to što se Ivica školuje u gradu, često misli na svoj rodni kraj i koristi svaku moguću priliku za povratak. Nezaobilazne teme su svakako i osuđivanje i licemjerje. Laura je zbog svojih nereligioznih stavova često osuđivana od strane seljaka. Najvažnija tema je definitivno ljubav, odnosno koliko je pojedinac spreman podnijeti i koliko daleko možemo ići zbog….ljubavi.
Seriju krasi izrazito dojmljiva fotografija i kostimografija. Za fotografiju se je pobrinuo Vojislav Lukić, a za kostimografiju Vanda Ninić. Ninić je u izradi kostima koristila materijale koji su se upotrebljavali od 1830. do 1855. godine. Ljubici Jović je trebalo malo vremena da se privikne na kostime – Šerbedžija se, kažu priče sa snimanja, prilagodio odmah i bez problema. U uvodne dvije epizode serije Ivicu je glumio Rene Medvešek (epizode dok je Ivica još dijete). Morao je proći audiciju na kojoj je bilo 600 djece. Glazbu za seriju skladao je Arsen Dedić, jedan od najpoznatijih hrvatskih filmskih skladatelja, a njegova glazba seriji daje još jednu dodatnu dimenziju. Serija je snimana u Hrvatskom zagorju i Zagrebu, među ostalim i u velebnom dvorcu na zagrebačkom Gornjem gradu.
“U registraturi” je isprva trebala imati deset epizoda umjesto devet – konačni je proizvod nešto kraći što je ozbiljno naljutilo Marušića. Redatelj je morao izbaciti nekoliko scena s Uglješom Kojadinovićem i Đurom Utješanovićem za koje je smatrao da su ih glumci odglumili izvanredno. Također je morao skratiti scene Laurinog života.
Serija je doživjela ogroman i danas se smatra jednom od najboljih hrvatskih serija ikad snimljenih – za pisca ovih redaka bez sumnje i najbolja. Roman obvezna lektira u srednjoj školi, što je sigurno populariziralo seriju kod mlađih generacija – roman lektira u školama, serija lektira za sve ljubitelje serija.
Tekst napisao: Sebastian Ptiček