Naslovnica Akcija RECENZIJA: KING’S MAN: POČETAK – Lenjin, Gavrilo Princip i još neke povijesne...

RECENZIJA: KING’S MAN: POČETAK – Lenjin, Gavrilo Princip i još neke povijesne priče…

1005
0
Foto: 20th Century Studios

REDATELJ: Matthew Vaughn

GLAVNE ULOGE: Ralph Fiennes, Matthew Goode, Aaron Taylor-Johnson, Gemma Arterton

TRAJANJE: 131 minuta

NAZIV ORIGINALA: The King’s Man

 

Godine 2015. jedno od najugodnijih kino iznenađenja (za koji je odgovorna filmska kompanija “20th Century Fox” koju je u međuvremenu progutao “Disney” – danas na čuvenoj špici odnosno uvodnim sekundama piše “20th Century Studios”) bila je akcijsko, špijunska komedija Kingsman: Tajna služba . Nasilan, subverzivan, duhovit i zabavan film je okupio vrlo zanimljivu glumačku ekipu, poigravao se žanrovima te se u njemu moglo pronaći tragove Tarantina, Kubricka, Cukora… S obzirom na dobar rezultat na kino blagajnama ubrzo je stigao nastavak, ali Zlatni krug je bio za klasu ispod prethodnika – u redu, zarada na kino blagajnama bila je otprilike ista, ali unatoč pojavljivanju novih glumačkih aduta (Halle Berry, Jeff Bridges, Julianne Moore…) nestalo je energije i zabave iz “Tajne službe”. Bez obzira na slabiji drugi dio “Fox” je odlučio krenuti dalje kada je o “Kingsman” serijalu riječ, ali drugim filmskim putem. Treći film nije nastavak već je “Kings’Man: Početak” (kao što i domaći naslov sugerira) origin story i vodi nas na početak priče. Vrijeme kada je tajna Kingsman služba nastala…

Priča filma počinje početkom prošlog stoljeća, točnije 1902. godine. U oružanom incidentu stradat će supruga Orlanda Oxforda. Nakon pogibije supruge glavna Oxfordova životna preokupacija postaje briga za sina Conrada i, u manjoj mjeri, pokušaj stvaranja špijunske mreže koja će osigurati mir u svijetu. Godinama nakon ženine smrti Oxford pokušava spriječiti  prvi veliki rat te Orlandovu namjeru da postane vojnik u trenucima kada je Prvi svjetski rat pred vratima….

Dugo vremena se nije pojavio kino film koji je toliko neujednačen na svim razinama kao što je “King’s man: Početak”. U trenutku gledatelja oduševi detaljem u radnji ili izvrsnom scenom da bi već nakon nekoliko minuta uslijedio trenutak, scena zbog koje oduševljenje prelazi u razočarenje. Čitavim trajanjem filma smjenjuju se scene koje ostavljaju snažan dojam (npr. obračun hladnim oružjem usred ničije zemlje) s onima koje, najblaže rečeno, nisu impresivne (bilo koja scena u kojoj se pojavljuje Rasputin). Slična je situacija kada je o protagonistima filma riječ – iako važan za priču, Rasputin (opet on – glumi ga Rhys Ifans) je najslabija karika filma za razliku od npr. Polly (vrlo dobra Gemma Arterton) koja, čak i kada dijeli minute filma s Fiennesom, krade gotovo svaku scenu u kojoj se pojavi (šteta što Polly nije dobila više minuta filma). Ponekad je početak u sukobu sa samim sobom –  redatelj će kroz dolazak mladog Orlanda na bojišnicu prikazati kako ništa romantičnog nema u ratnim igrama da bi u finalu filma euforično proslavio ulazak velike svjetske sile u globalni sukob.  Kingsman rollercoaster traje čitavim trajanjem filma uključujući i završni obračun na visokoj nadmorskoj visini.

 

Foto: 20th Century Studios

Scenaristima odnosno redatelju mora se priznati vješto i prilično uvjerljivo spajanje fiktivnih glavnih protagonista filma sa stvarnim povijesnim osobama i događajima. U filmu se, između ostalog, može vidjeti i atentat u Sarajevu, ubojstvo austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegove supruge Sofije – događaj koji je označio početak Prvog svjetskog rata (jedan od direktnih svjedoka ubojstava je i Orlando Oxford).

Vaughn nudi alternativnu povijest – poput filmova o Jamesu Bondu, sukob izaziva i usmjerava tajna organizacija čiji vođa želi uništiti Englesku odnosno Veliku Britaniju (njegov motiv je…ne, ne to bi bio detalj koji bi previše otkrio o radnji). U redu, negativac i tajna organizacija koja izaziva ratove nisu nezanimljivi iako nisu (pre)velika novost na velikom platnu. Ono što je zanimljivo, može se reći i zabavno te nosi dašak subverzije koji je krasio prvi film je ismijavanje i kritiziranje važnih povijesnih ličnosti onog doba. Britanski kralj George, ruski car Nikolaj II i njemački car Vilim II prikazani su kao nesposobni vladari podložni manipulacijama suradnika te ih se naziva “incestuozno rođenim vladarima. U finalu filma, zapravo u post credit sceni film spaja Lenjina i njegovu desnu protutežu Adolfa Hitlera. Komentar odnosno rečenica koja slijedi nakon njihova upoznavanja je i više nego zanimljiva…

Dio glumačke ekipe već je spomenut u tekstu – onaj koji nije je Ralph Fiennes kojem uloga Orlanda Oxforda izvrsno pristaje. S obzirom na to da je Oxford senior slojevit lik koji se, pored akcije, često nalazi u dramskim, emotivno izazovnim trenucima Fiennes je pravi izbor za ulogu. Fiennes je izbor, očekivano, opravdao. I još jednom vrijedi spomenuti Polly odnosno Gemmu Arterton – ženu koja s lakoćom rješava probleme. Svih vrsta.

U usporedbi s prethodnim filmovima “King’s Man: Početak” je negdje na sredini – slabiji od prvog filma, ali bolji od “Zlatnog kruga”. Treći film serijala najviše pati od neujednačenosti, ali ima dovoljno zanimljivih i zabavnih filmskih trenutaka zbog kojeg ga ne treba izbjegavati ili preskočiti….

 

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime