Naslovnica Aktualno RECENZIJA: NEVIDLJIVI ČOVJEK – Elisabeth Moss protiv nevidljivog nasilnika

RECENZIJA: NEVIDLJIVI ČOVJEK – Elisabeth Moss protiv nevidljivog nasilnika

348
0
Photo: Universal Pictures

REDATELJ: Leigh Whannell

GLAVNE ULOGE: Elisabeth Moss, Oliver Jackson-Cohen, Aldis Hodge, Harriet Dyer, Storm Reid

TRAJANJE: 124 minute

NAZIV ORIGINALA: The Invisible Man

Prije nekoliko godina “Universal” je ambiciozno najavio “Darkverse” – uskrsnuće likova iz nekih prošlih filmskih vremena. Prvi film mračnog svijeta bio je “Mumija” – nakon njega trebali smo gledati “Dr Jekylla”, Javier Bardem trebao je postati Frankenstein, Johnny Depp Nevidljivi čovjek. Mračni svijet trebao je postati serijal od kojeg su komercijalna očekivanja bila velika. Nešto poput Universalove verzije Godzille i Konga. Međutim, nakon slabih rezultata “Mumije” odustalo se od ostalih filmova Darkversea. Ideja o nevidljivom čovjeku ipak je krenula u realizaciju, bez Deppa i velikih ulaganja, ali s novim idejama i novim ljudima.

Jedan od najvažnijih detalja novog i drugačijeg “Nevidljivog čovjeka” je Leigh Whannell (napisao i režirao hvaljeni niskobudžetni SF UPGRADE ). Napisao je Whannell scenarij i dobio priliku režirati film, ali uz relativno mala ulaganja “Universala” (procjene budžeta kreću se od 7 do 10 milijuna dolara). Slučaj “Upgrade” je pokazao kako Whannell nema problema realizirati vlastite ideje bez obzira na količinu novca – “Nevidljivi čovjek” to povrđuje.

U uvodnim trenucima filma gledamo kuću pored mora. Kuća je preslaba riječ za luksuznu građevinu koju nam kamera predstavlja. Poput voajera gledatelj ulazi u unutrašnjost zdanja u kojem većina nas nikada živjeti neće. U 03:41 iz bračnog kreveta ustaje žena. Muškarac ostaje spavati. Zapravo, žena ne želi da se on probudi – tiho isključuje alarme i bježi iz kuće. Spletom okolnosti muž se ipak budi, ali Ceclia, uz pomoć sestre, uspijeva pobjeći od Adriana. Gledatelj saznaje kako je Adrian psihofizički zlostavljao suprugu i jedini izlaz ona je pronašla u bijegu. Ipak, strah je ostao sve do trenutka kada Cecilia dobiva vijest kako je Adrian mrtav. Izgleda kako novi početak za ranjenu ženu, ali ubrzo nakon vijesti o smrti počinju se događati čudne stvari…

Photo: Universal Pictures

Opisani uvodni trenuci filma (bijeg) gledatelja uvlače u priču filma i ne puštaju do završnih minuta. Redatelj ne pokazuje ništa, ali zapravo prikazuje sve – žrtva nasilja pokušava pobjeći, trenuci bijega su napeti i neizvjesni. Gledatelj u tim trenucima ne zna kakvo je zlostavljanje bilo niti ga redatelj prikazuje (o zlostavljanju kasnije saznajemo znatno više), ali način bijega, unutrašnjost kuće kao i prestravljeno lice Cecilie (izvrsna Elisabeth Moss) sugerira zastrašujuću ženinu priču. Whannell zna kako je nasilje nije prikazano, ali se stvara u glavi gledatelja ostaviti snažniji dojam i natjerati na razmišljanje nego da ga pokaže u uvodnim trenucima. Kasnije, kako se priča razvija tako i prikaz nasilja postaje sve žešći i eksplicitniji.

“Nevidljivi čovjek” gotovo da i nema praznog hoda – više od dva sata trajanja ispunjeno je jednakim intenzitetom, napetošću. Predvidjeti sudbinu glavne protagonistkinje nije jednostavno – ako gledatelj uspije pogoditi neki detalj priče ubrzo slijede neočekivane minute koje vraćaju neizvjesnost. Sve do završnih trenutaka filma u kojem gledamo radikalno rješenje kao kaznu za zlostavljanje, manipuliranje sociopata i psihopata Adriana.

Whannell je film režirao s puno pažnje za detalje – uravnoteženo s puno smisla za horor koji prolazi glavna protagonistkinja. Načinom snimanja i kamerom koja sugerira gdje se nevidljivi čovjek nalazi redatelj gradi napetost i pojačava nesigurnost, anksioznost Cecilie (dojmljivo su snimljene scene obračuna nevidljivog čovjeka s protagonistima koje možemo vidjeti). Sigurnost za nju ne postoji – gledatelj zna da je ona u pravu i da se bori za preživljavanje. Međutim – za okruženje ona je osoba koja gubi razum i klizi u ludilo. Kako minute filma odmiču situacija za glavnu junakinju sve je teža, kompliciranija. Duševna stanja u kojima se nalazi Cecilia teško je opisati i za uvjerljivost filma neophodna je bila (barem) dobra glumačka interpretacija.

Photo: Universal Pictures

Nije dobra, nego je odlična – tako se može opisati glumačka izvedba Elisabeth Moss. Glumica koju većina prepoznaje zbog nastupa u televizijskoj seriji “Sluškinjina priča” izvrsna je u ulozi Cecilije. Moss je dojmljivo i vrlo uvjerljivo prikazala različita duševna stanja (strah, panika…) žene koja je osuđena na život u strahu. Bez obzira na činjenicu da je Cecilia žrtva ona ima dovoljno odlučnosti i snage da se bori. Preživi.  Uloga karijere Elisabeth Moss – bez obzira na “Sluškinjinu priču” i činjenicu da je nezahvalno uspoređivati glumačke izvedbe u seriji i na filmu.

“Nevidljivi čovjek” žestok je i brutalan psihološki triler/horor koji već viđenog temi prilazi na drugačiji, moderniji način. Film, između ostalog, tematizira nasilje nad ženama i redatelj Whannell uspijeva ono što mnogi redatelji ne uspijevaju kada je riječ o spomenutoj temi – i ne ulagivati se publici te stvoriti film koji, od prve do zadnje minute, izaziva burne reakcije gledatelja i tjera na razmišljanje ponekad i provocira. Nije samo redatelj zaslužan za uvjerljivost filma – velike zasluge pripadaju i sjajnoj Elisabeth Moss koja izvrsno interpretira glavnu protagonistkinju filma.

OCJENA: 8

Prethodni članakNAJBOLJI REMAKEOVI I OBRADE (drugi dio)
Sljedeći članakFEST 2020 – SAKUPLJAČI EMOCIJA U BEOGRADU
Filmofil i serijofil, bivši videotekar koji je pogledao tisuće filmova. Puni krug filmofilstva koji je počeo u lokalnom Domu kulture, nastavio se u gradskim kino dvoranama i videotekama zatvoren je nastankom portala Goodtalking kao i osnivanjem Udruge Filmofil (postoje i Goodtalking grupa te stranica na istoj društvenoj mreži) gdje svakodnevno sa suradnicima piše o filmovima i serijama. Bez žutila, prepisivanja i clickbait naslova bez sadržaja. Goodtalking je postalo i ostalo najbolje mjesto za sve ljubitelje filma i serija - potvrdili korisnici.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime