AUTOR SERIJE: Craig Mazin
GLAVNE ULOGE: Jared Harris, Stellan Skarsgard, Emily Watson, Joshua Leese
TRAJANJE. pet epizoda
“Recite mi iskreno. Što se zapravo ovdje događa?”
“Dobar glas daleko se čuje, loš još i dalje” – kaže stara, često izgovorena mudrost. Loš glas se čuo, ali je danima kasnio posljednjih dana travnja 1986 godine. Dani su to kada se dogodila nesreća kakvu svijet vidio nije. Dani kada se dogodila Černobilska katastrofa.
Černobil, mjesto u Ukrajini (u vrijeme nesreća bio je dio SSSR-a) ostao bi, većini, nepoznato mjesto tamo negdje na Istoku da nije nesreće koja je, kako su stručnjaci objasnili, deset puta više zagadila, kontaminirala okolinu nego posljedice eksplozije atomske bombe u Hirošimi. Nakon nesreće, Černobil je postao grad duhova, posljedice su se osjetile stotinama, tisućama kilometara daleko od mjesta na kojem se katastrofa dogodila. Černobilska katastrofa bila je predmet mnogih istraživanja, ispisane su stotine, tisuće novinskih tekstova i reportaža, napisane knjige. Više od tri desetljeća kasnije prikaz nesreće, okolnosti u kojoj se dogodila te posljedice prikazuje nova televizijske serija jednostavnog i razumljivog naslova. Černobil.
Mnogi su ostali iznenađeni kada je objavljeno ime autora serije. Craig Mazin nije nepoznat autor, ali filmovi koji su snimljeni prema njegovim scenarijima, pričama daleko su od ozbiljnosti nesreće u Černobilu. Prema Mazinovim pričama snimljeni su, između ostalih, “Kemijski orgazam”, “Mrak film” 3 i 4, “Mamurluk 2″, ” Lovac i ledena kraljica”, “Superhero Movie” (film koji je Mazin i režirao) – komedije uz izuzetak bajkovitih lovca i kraljice. Daleko od teških tema temeljenih na istinitim pričama kao što je “Černobil”. Nakon pogledane serije može se zaključiti kako se autor vrlo izvrsno snašao na novom zadatku te isporučio priču koja detaljno i potresno prikazuje nesreću u Černobilu.
Radnja serije počinje 1988. – dvije godine nakon nesreće. Slušamo čovjeka (kasnije ćemo saznati kako je riječ o Valeriju Legasovu) koji izgovara rečenice te ih snima na audio kasete. Snimanje je završeno i šest kaseta Legasov sprema na tajno mjesto. One čekaju nekog tko će objaviti istinu…
Nakon kratkog uvoda radnja nas vraća u trenutak kada počinje nesreća u Černobilu. Pratimo zaposlene u nuklearnoj elektrani – ljude koji su prvi na udaru katastrofe koja će promijeniti svijet…
Gledatelji koji od “Černobila” očekuju biografsku priču sporije radnje i dramu kao glavnu žanrovske odrednice ostat će iznenađeni. U redu, sadrži “Černobil” mnoge trenutke u kojima drama dominira no serija je rekonstruirala događaje poput pravog, intenzivnog trilera uz elemente horora. Posebno je zanimljiv trilerski dio u uvodnim epizodama – nije jednostavno napraviti napetost od nesreće koja se dogodila prije više od tri desetljeća. Nakon eksplozije serija nam donosi rekonstrukciju događaja u noći nesreće (priča počinje u 01.23. dana 26.04. 1986 godine) te dana koji su uslijedili nakon eksplozije. Autor serije vrlo vješto gradi priču – u prvim je minutama radnja fokusirana na zaposlenike nuklearne elektrane i vatrogasce koji prvi dolaze na mjesto nesreće. Kako minuta prolaze priča se širi na stanovnike grada te politički, policijski i vojni vrh tadašnjeg SSSR-a. Mazin je uspio gledatelju približiti tragediju iz perspektive običnih ljudi (koji su jedini istinski heroji čitave priče), ali i prikazati koliko je Černobil bio katastrofa i opasnost, ne samo za tadašnje republike Sovjetskog Saveza već i za susjedne države.
Zašto je “Černobil” horor? Serija eksplicitno prikazuje prve žrtve katastrofe – zaposlenici nuklearne elektrane i vatrogasci prvi su na udaru. Opekline uzrokovane visokim temperaturama jedan su od uzroka teških ozljeda i smrti. Drugi je radioaktivno zračenje koje je mnoge ubilo vrlo brzo nakon eksplozije. Posljedice zračenja kod zaposlenika i vatrogasaca prikazane su na stravično uvjerljiv način. Ipak, najstrašnije su scene one gdje ozljede i umiranje prikazano nije – trenuci su to kada, u noći nesreće, gledamo stanovnike grada koji na otvorenom pokušavaju otkriti što se događa u nuklearnoj elektrani. Muškarci, žene i djeca na kojima će noć nesreće zauvijek ostaviti posljedice zbog radijacije. Stravične posljedice. Bolest. Smrt.
Na površini serije nalazi se nesreća, rekonstrukcija događaja u nuklearnoj elektrani, posljedice za okolinu – onu bližu, ali i ljude i život stotinama kilometara daleko od Černobila. Kada se zagrebe ispod površine gledatelj je suočen s pričom o potrazi za istinom i hrabrošću, ali i ljudskom glupošću koja, još jednom potvrđuje kako granica nema.
Katastrofa u Černobilu dogodila se na teritoriju tadašnjeg komunističkog Sovjetskog Saveza. Od početka serije odnosno prvih trenutaka nesreće drugovi su učinili sve kako bi nesreću zataškali, sakrili od očiju javnosti. Tragično je gledati sastanak gradskog komiteta na kojem lokalni partijski veteran priča o budalaštinama poput revolucije, očuvanja socijalističkih vrijednosti te u nesreći vidi novu šansu za njihovu zajednicu ???. Uz aplauz i odobravanje prisutnih odbija se evakuacija i zapovijeda se prekid svih telefonskih linija dok se situacija ne sredi. Problem je činjenica da radioaktivnim česticama nije potrebna telefonska linija – one se šire brzo, efikasno i smrtonosno. Bez najave.
Zataškavanje, tajne i laži u vezi katastrofe u Černobilu nisu ostale isključivo na lokalnoj razini – kako nesreća uzima sve veće i ozbiljnije razmjere tako se u igru uključuje vrh tadašnjeg Sovjetskog Saveza na čelu s Gorbačovom. Bitne razlike nema – oni bi, također, voljeli da se slika idealnog socijalističkog društva ne remeti nekakvom nesrećom. Upravo navedeni detalji pokazuju nakaznost komunizma, socijalističkog društva. Napori za zataškavanjem neslavno će propasti iz dva razloga – Černobilska katastrofa snimljena je izvan granica SSSR-a i bez obzira na totalitarni sustav uvijek postoje ljudi spremni boriti se za istinu. Koliko god borba teška i opasna bila.
Glumačku ekipu predvode Jarred Harris i Stellan Skarsgard. Harris je znanstvenik koji zaključke i predviđanja i analize temelji na osnovu znanja dok je Skarsgard drug na visokoj funkciji bez znanja, ali stvari rješava prema pravilima partije i politike. Harris je uvjerljiviji od Skarsgarda, ali oba su glumca u vrlo dobrom izdanju kao i Emily Watson u ulozi znanstvenice Ulane Khomyuk. Pohvalno za čitavu ekipu serije je činjenica da glumici ne govore engleski s ruskim akcentom (koji je uništio mnoge serije i filmove) već običan engleski. Bez nepotrebnog naglaska.
Serija “Černobil” intenzivno i uvjerljivo rekonstruira nuklearnu katastrofu iz 1986 godine. Serija prikazuje uzroke i posljedice nesreće na više razina – kroz događaje nakon eksplozije autor serije prikazao je i nakazno funkcioniranje političkog, vojnog i policijskog sustava bivšeg Sovjetskog Saveza. Serija u kojoj se isprepliću drama, triler i horor upozorava koliko teške i kobne posljedice ljudske pogreške mogu biti. Upozorenje koje se nikada ne smije ugasiti.
depresivno i tuzno a istovremeno genijalno, najbolje kaj sam ove godine pogledao i rijetka serija koju sam pogledao bez drkanja po mobitelu i slicnih stvari….
Ova serija je nesto najbolje,sto sam pogledala u posljednje vrijeme👍 I gledala bih opet i opet,i opet….