REDATELJ: Steven Spielberg
GLAVNE ULOGE: Tom Hanks, Meryl Streep, Bob Odenkirk, Sarah Paulson, Alison Brie
TRAJANJE: 116 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Post
“Zar ti ne bi otišao u zatvor da zaustaviš ovaj rat ?” – Daniel Ellsberg
Otprilike godinu dana prije “Watergatea”, predsjednik Nixon i njegova administracija bili su suočeni s još jednom velikom aferom. “Pentagon Papers” naziv je za curenje dokumenata iz američkog ministarstva obrane. Strogo povjerljivi spisi dokazali su sustavno širenje pogrešnih informacija (uljepšani termin za laganje) o Vijetnamskom ratu. Duboko grlo “Pentagon Papersa” bio je vojni analitičar Daniel Ellsberg (zbog težine i važnosti informacija koje je otkrio Ellsberg mnogi stavljaju znak jednakosti između njega i Snowdena) i ubrzo nakon početka objavljivanja reagirale su državne institucije . Iako se većina dokumenata odnosila na njegove prethodnike (Kennedya i Johnsona), Nixon je, uz veliku podršku čovjeka za sva vremena Henrya Kissingera, odlučio pritisnuti novinare i zaustaviti curenje povjerljivih informacija…
“Novine” nije prvi film koji se bavi aferom “Pentagon Papers” – tema je obrađena u televizijskom filmu “Strogo povjerljivo” iz 2003 godine (glavne uloge: Paul Giammati, Claire Forlani i James Spader). Ovogodišnja Pentagon Papers priča okupila je redateljsko-glumački dream team – iza kamere Steven Spielberg, glavne uloge Meryl Streep i Tom Hanks uz asisteniju Saula Boba Odenkirka i Alison Brie. Ekipa od koja su očekivanja, obzirom na njihove filmografije potpuno opravdano, ogromna. Očekivana su ispunjena; “Novine” su intrigantan, kompleksan biografski film s izvrsnim glumačkim izvedbama.
Početak filma vraća nas u 1966 godinu – scena iz Vijetnama kao da je istrgnuta iz “Platoona” Olivera Stonea. Leševi američkih vojnika, očajni urlici ranjenih – nekoliko minuta kasnije licemjerje i nakazno licitiranje državnih dužnosnika oko rata u Vijetnamu (razgovor koji posredno odlučuje o tisućama ljudskih sudbina) Spielberg koristi kako bi objasnio motive Daniela Ellsberga (usporedbe sa Snowdenom nisu promašene – osim važnosti dokumenata postoje i filmske sličnosti – trenuci kada Ellsberg iznosi dokumente podsjećaju na detalje iz filma “Snowden”). Uvod je završen i radnja se nastavlja u 1971 godini i kada se redatelja fokusira na glavnu temu filma. Vijetnamski rat – uzroci i posljedice su okidač – “Novine” su, kako i naslov sugerira, film o novinarima, istraživačkom novinarstvu i slobodi govora i pisanja.
“Novine” , između ostalog, imaju i nostalgičnu crtu. Redatelj detaljno prikazuje vrijeme novinskih redakcija bez interneta i pametnih telefona. Bez obzira na činjenicu da nisu imali na raspolaganju tehničke prednosti, novinari odnosno izdavači novina vijestima su mijenjali svijet. Vremena su se promijenila – istraživačko novinarstvo danas , iz različitih razloga, rijetka je pojava. Tiskana izdanja sve teže odolijevaju internetu. Bez obzira na ogromne razlike između današnjih vremena i trenutaka kada je u javnost procurila tzv. McNamarina studija poveznice postoje – one se odnose na važnost novinarskog posla (mnoge teme nikada ne bi bile otvorene i javnost za njih nikada ne bi saznala da nije novinara – sasvim je svejedno da li je riječ o otkrićima u tiskanim ili virtualnim novinama), slobode govora i pisanja (ovo se odnosi na novinare s dignitetom, ne one koji pišu i stvaraju u službi bilo koje političke opcije ili su u službi sponzora odnosno velikih kompanija). Povijesni trenutak koji obrađuje Spielbergov film kompleksan je i zahtijeva hrabre i rizične odluke. Najveći teret priče o “Pentagon Papersima” podnijeli su urednik i vlasnica “Washington Posta” Ben Bradlee i Kay Graham – glavni protagonisti filma.
Nakon Molly i njene velike igre, “Novine” nam donose još jedan zanimljiv i snažan ženski lik. Kay Graham spletom okolnosti postaje vlasnica “Washington Posta” i zapravo je bačena u ralje morskih pasa. Simpatična i sistematična, ponekad nespretna, Kay mora u hodu naučiti posao kako zbog zaposlenika tako i zbog članova obitelji. Posao joj donosi velike izazove i ona se mora izboriti u dominatno muškom okruženju (Spielberg izvrsno prikazuje takvo stanje stvari). Nije Kay Graham prikazana kao super žena – stvarnost proživljava vrlo emotivno, ponekad je nesigurna i ranjiva , ali u ključnim trenucima pokazuje, pronalazi snagu i odlučnost. Pozicija Kay Graham iznimno je zahtjevna i zbog činjenice da poslovni život ima veliki utjecaj na njenu privatnost.
Ben Bradlee urednik je novina, fanatični lovac na dobre priče. Profesionalac, želi izaći iz regionalnih okvira i postati važan poput ljudi iz “New York Timesa”. Bradlee je stari novinarski vuk, želi objaviti američke tajne. Zbog istine, ali i zbog želje za slavom i promocijom novina. Interakcija između Kay Graham i Bradleeja nosi film – u nepunih dva sata trajanja “Novina” njihov odnos evoluira iz nerazumijevanja do poštovanja. Tom Hanks i Meryl Streep su izvrsno iznijeli glavne uloge i odnos između vlasnice i urednika. Od glumaca vrijedi spomenuti i sjajno izdanje Boba Odenkirka u ulozi novinara Bena Bagdikiana.
Spielberg je “Novine” realizirao kao spoj biografske drame i političkog trilera. Redatelj izvrsno napetošću naglašava ključne scene priče – scene kada se odlučuje o tiskanju novina u kojima se nalaze državne tajne režirane su sa briljantnim redateljskim osjećajem za važnost trenutka koji prikazuje.
Ubrzo nakon prvih projekcija filma pojavili su se prigovori kako je afera “Pentagon Papers” prikazana jednostrano odnosno navijački . Sukob državne sigurnosti i novinarstva odnosno slobode govora prikazan je iz pozicije vlasnice “Washington Posta” i novinara – Nixon i državna administracija tek se pojavljuju u nekoliko scena filma. Potpuno promašeno – druga strana odnosno pozivanje na državnu sigurnost tek je izlika kako bi se ušutkali novinari i sakrila bolna istina – iako su već u prvim godinama rata znali da je izgubljen, ratu u Vijetnamu podršku (uz sustavno iznošenje neistina koje se mogu pronaći i u filmu) su davali američki predsjednici različitih političkih opcija. Najveći razlog za nastavak rata je bila želja da se SAD ne osramoti i ne pokaže slabosti. Nakon takvih argumenata državna sigurnost i priča neke druge strane zapravo je nevažna.
Odgovori