ALIENS – This time it’s war

REDATELJ: James Cameron
GLAVNE ULOGE: Sigourney Weaver, Lance Henriksen, Carrie Henn, Bill Paxton, Michael Biehn, Paule Reiser, Jenette Goldstein
GODINA PROIZVODNJE: 1986

“Game over, Man, Game over. ” – Hudson

Nakon uspjeha “Aliena” čelnici kompanije “Fox” počeli su razmišljati o nastavku. Osim kultnog statusa kod ljubitelja znanstvene fantastike i horora, film je postigao izvrsne komercijalne rezultate – desetak milijuna dolara donijelo je više od sto milijuna zarade na svjetskim blagajnama. Kako snimiti nastavak koji bi bio zadovoljio obožavatelje i donio nešto novo u priči?  Ridley Scott nije bio pretjerano zagrijan za snimanje nastavka kao i Sigourney Weaver koja je rezervirano dočekala ideju da ponovo postane Ripley – priča je, prema njenim razmišljanjima, bila zaokružena . Realizacija nastavka stajala je u mjestu sve dok se nije pojavio James Cameron. Cameronov scenarij slomio je Weaver – glumica je, nakon čitanja predloška za “Aliens”, pristala nastupiti u nastavku. Priča odnosno scenarij (na njemu je radio i Walter Hill) podržali su u “Foxu”, snimanje je počelo, ali problemi nisu nestali. Neki od članova ekipe nisu bili skloni Cameronu  (ponajviše zbog Gale-Anne Hurd, Cameronove supruge – brak je sklopljen uoči početka snimanja filma) i njegovim idejama te je došlo do ozbiljnih nesuglasica već od početka snimanja. Međutim, Cameron je imao podršku “Foxa”, a neposlušnici su udaljeni s projekta ili su utišani. Film nije imao testne projekcije zbog kašnjenja – snimanje je završeno tjedan dana prije zakazane premijer. No, testovi nisu bili potrebni – već u prvim danima prikazivanja publika je oduševljeno izlazila iz kino dvorana. Nastavak je osvojio i većinu kritičara – mnogi od njih naglašavali su da je Aliens dostojan prvog filma, nastavak jednako vrijedan kao i original.

Nakon što je aliena izbacila u orbitu, Ripley se budi na svemirskoj postaji Gateway. Spavala je više od pedeset godina i nakon buđenja mora objasniti što se dogodilo na “Nostromu”. Saslušanje je završeno, nadređeni su velikodušni – Ripley je oslobođena teže kazne, ali joj je oduzeta dozvola za rad i poslana je na višemjesečne psihijatrijske terapije. Ripley je, znamo svi, ispričala istinu, ali nije uspjela uvjeriti predstavnike Tvrtke – planet LV-426 ionako je naseljen već 20 godina i tamo živi više od 150 ljudi. Ubrzo nakon presude stvari se kompliciraju – veze s planetom su prekinute i Tvrtka šalje grupu elitnih marinaca koji imaju zadatak istražiti razloge prekida komunikacije i zaštititi ljude na LV-426. Ripley se pridružuje marincima kao savjetnica – predstavnici tvrtke “Weytland- Yutani” zauzvrat joj pristaju vratiti radnu dozvolu uz obećanje da susret s alienom znači njegovo (ili njezino) uništenje. Dolazak na planet otkriti će strašnu tajnu o sudbini stanovnika planeta…..

“This time it’s war.” – rečenica je koja najbolje opisuje događanja u filmu. U odnosu na prvi film, Cameron je potpuno okrenuo priču – skrivanja više nema, Scottova igra skrivača u kojem alien napada iznenada i neočekivano zamijenjena je otvorenim sukobom marinaca i vojske aliena. Cameron je mudro zaključio da ne treba kopirati radnju jedinice (to je ionako recikliranje ideja) već je krenuo vlastitim filmskim putem. Redatelj je potpuno pogodio i stvorio nastavak koji je dostojan, ravnopravan “Alienu”. Za mnoge i superiorniji od Scottove jedinice.

Teško je nabrojati sve razloge zbog kojih je “Aliens” jedan od najboljih nastavaka, zapravo jedan od najboljih SF/akcija u povijesti. Nastavak je manje horor, više akcijska priča – uz akcijske scene film ima i (ne)očekivano snažnu emotivnu crtu. Tenzije i napetost filma ne popušta i Aliens nema praznih minuta. Nakon otprilike pola sata film počinje žestoki obračun, akcija koja ne prestaje do završetka filma.

Cameron je ljudske protagoniste, do bahatosti samouvjerene marince doveo u tešku, najtežu moguću situaciju (slično je godinu dana kasnije napravio i John McTiernan u “Predatoru” – akcijski nadčovjek Schwarzenegger drhti pred vanzemaljcem ). Elitna postrojba u prvom se susretu s alienima raspada – većina gine, neki psihički pucaju zbog užasa kojeg su doživjeli. Od muških članova samo je Hicks ostao pribran i svjestan situacije. Borba protiv aliena, u velikoj mjeri, postaje ženska stvar. 

Photo: 20th Century Fox

“Aliens” označava završni čin transformacije Ripley u jednu od najvažnijih akcijskih junakinja u povijesti filma (pet godina kasnije Cameron je istu stvar napravio i sa Sarom Connor u nastavku Terminatora) te nastavlja niz snažnih ženskih likova koji su jedan od zaštitnih znakova redateljevih filmova (uz Ripley i Connor koje su akcijske junakinje tu su Rose iz “Titanica” i Neytiri iz “Avatara”. Girl power u “Aliensu” ne odnosi se samo na Ripley;  private Vasquez i Newt  važan su dio filma.

“Aliens” donosi potpuno novu dimenziju Ripley – majčinstvo. U uvodnim minutama filma saznajemo da je Ripley imala kći koja nakon događanja na “Nostromu” nikada nije dočekala majčin povratak. Susret s Newt ponovo budi majčinske osjećaje koji dovode do epskog obračuna u finalu filma. Ripley protiv majke aliena.

Uz neizbježnu i ponovo izvrsnu Sigourney Weaver, Cameron je glumačkoj ekipi pridružio nekoliko glumaca koji su ga pratili kroz čitavu karijeru. Lance Henriksen (glumio u Terminatoru – uloga androida drugačija je nego u prvom filmu), Michael Biehn i nedavno preminuli Bill Paxton Cameronove su glumačke uzdanice. Ne samo u Alienu. Jenette Goldstein kasnije je nastupila u “Terminatoru 2”. Posebna je priča desetogodišnja Carrie Henn, izvrsna u ulozi Newt. “Aliens” je jedini dugometražni film u kojem je Henn nastupila.

“Aliens” je film koji oduševljava (najmanje) dva puta – prvi je nakon gledanja verzije filma koja je puštena u kina. Drugi je gledanje redateljska verzija, dvadesetak minuta duža, Cameronu draža intenzivnija u odnosu na kino verziju donosi bitne detalje za likove (npr. sudbine roditelja od Newt i Ripleyeve djevojčice). Moja preporuka za alienofile svakako je redateljska verzija koja gledatelju donosi nova saznanja i pokazuje sve adute Cameronovog remek-djela.