REDATELJ: Seth MacFarlane
GLAVNE ULOGE: Seth MacFarlane, Charlize Theron, Giovanni Ribisi, Liam Neeson, Amanda Seyfried, Neil Patrick Harris, Sarah Silverman
TRAJANJE: 116 minuta
Američki komičar Seth MacFarlane svoju je karijeru započeo radeći na crtićima. Kao scenarist MacFarlane je radio na “Dexterovom laboratoriju”, “Kravi i piletu”, te “Johnnyu Bravu”. Nakon toga slijedi “Obiteljski čovjek” sjajna animirana serija za koju je, uz scenarij, Seth posudio glas “glavi obitelji” Peteru Griffinu. Serija je zasluženo nagrađena sa pet “Emmya”. Godine 2012 MacFarlane je od kompanije “Universal” dobio pedeset milijuna dolara za svoj igrani film. Priča filma je bila originalna i svakako neuobičajna; plišani medo koji odrasta zajedno sa svojim vlasnikom. Nevina i benigna dječja igračka je oživjela u neviđenom izdanju; Ted pije, drogira se i plaća prostitutke. MacFarlane je napisao scenarij, režirao i posudio glas glavnom junaku kojemu je ime Ted. Tedov partner je bio Mark Wahlberg, a u filmu je glavnu žensku ulogu je tumačila Mila Kunis. Komercijalni rezultati filma bili su fantastični. “Ted” je u svjetskim kinima zaradio nešto manje od 550 milijuna dolara. Nakon takvog uspjeha McFarlane je postao “vruć”; vrlo brzo je dogovoren nastavak “Teda” (premijera se očekuje u šestom mjesecu slijedeće godine), te je prošle godine izabran za voditelja dodjele “Oscara”. Sa velikim očekivanjem se očekivao Sethov novi igrani projekt. Ovoga puta se autor odlučio zapravo pokušao “obračunati” sa Divljim zapadom, odnosno njegovim mitovima. Film je “težak”, za današnje hollywoodske standarde ne pretjeranih pedesetak milijuna dolara, a obzirom na ekipu koja je okupljena može se zaključiti da su glumci imali povjerenje u projekt. MacFarlane je po prvi puta preuzeo i glavnu ulogu u filmu i sve je bilo spremno za još jedno pustošenje kino blagajni. No, ovoga puta MacFarlane je podbacio; komercijalni rezultati filma su bili vrlo skromni, a kreativni još lošiji…..
Godina je 1882. Albert Stark (Seth MacFarlane) je skromni, samozatajni i pomalo zbunjeni uzgajivač ovaca. Albert je rođen u pogrešno vrijeme; on nastoji probleme i sukobe riješiti na miran način. No, Divlji zapad krajem devetnaestog stoljeća nije mjesto za mirotvorce. Opasnosti vrebaju na sve strane, stradati se može od mnogih stvari (gradonačenik mjesta u kojem živi Albert je nakon smrti, koju nitko nije primjetio, rastrgan od vukova !!!), a ne samo od metka. Obzirom da izbjegava dvoboje Alberta smatraju kukavicom i slabićem. Njegova voljena Louise (Amanda Seyfried) odlazi u naručje drugom; njen novi izbor je Foy (Harris) vlasnik salona za njegu i održavanje brkova. Albert odlučuje ostaviti sve i otići u San Francisco, ali odustaje kada u grad stiže prelijepa Anna (Theron). Anna koja postaje jedina Albertova nada….
Priča kaže da su scenaristi filma ideju dobili tijekom gledanja vesterna “Objesite ga bez milosti” sa Clintom Eastwoodom. Napraviti film o Divljem zapadu na jedan drugačiji način. Prikazati ga realnije nego šta smo ga navikli gledati. Ideja koja je svakako zanimljiva; Divlji zapad i njegovi junaci su u filmovima često prikazani u idealiziranom svjetlu. Borci za pravdu, revolveraši, pa i neki odmetnici (zapravo kriminalci) su u mnogim filmovima imali romantičnu crtu. Društvo i okruženje u kojem se slobodno nosilo vatreno oružje koje je služilo za rješavanje nesuglasica zasigurno su bili veliki izazov za preživljavanje. U kojem nije bilo mjesta za romantiku. MacFarlane je dobro procijenio da su filmovi o Divljem zapadu dobar materijal za parodiranje i ismijavanje. No, problem filma je da redatelj ne uspijeva (ili ne zna sasvim je svejedno) ismijavati i parodirati Divlji zapad kakav smo navikli gledati u vesternima već pokušava ugraditi recentni “blockbusterovski” humor u vrijeme kauboja i indijanaca. Humor koji se dobrim dijelom sastoji od tjelesnih izlučevina svih vrsta (najbizarniji primjer je uriniranje ovce po licu glavnog junaka). Umjesto parodiranja dobijamo podcjenjivanje žanra. Bizaran spoj vesterna i “toilet” humora. Divlji zapad, glumačka ekipa filma i gledatelji su zaslužili više.
McFarlaneova odluka da sebi dodijeli glavnu ulogu u filmu je potpuno promašena. Dijelovi filma u kojem se glavni lik ponaša kao “stand-up” komičar su potpuno promašeni i napravljeni su da “nahrane” McFarlaneov ego. Pojedini razgovori između Anne i Alberta izgledaju kao izbačene scene koje ponekad u filmovima možemo gledati tijekom završetka filma. Na žalost u filmu “Tko preživi, pričat će” i takve scene su dio završnog proizvoda. Scenarij je napet do pucanja; nekoliko uspjelih štoseva se razvlači do krajnjih granica, neki dijelovi filma su potpuno nebitni za cjelinu, a rezultat je (pre)dugih 116 minuta filma. Stvar ne uspijevaju spasiti niti kratka, ali efektna pojavljivanja Djanga i dr. Emmeta Browna (“Povratak u budućnost III”).
“Tko preživi, pričat će” je film nastao na zanimljivoj ideji, ali je realizacija te ideje vrlo loša. Kako izgleda duhovita i odmjerena parodija vesterna i Divljeg zapada pokazali su Mel Brooks i Gene Wilder u filmu “Vruća sedla” davne 1974 godine.
OCJENA: 4
Odgovori