REDATELJ:Quentin Tarantino
GLAVNE ULOGE:Bruce Willis, Uma Thurman, John Travolta, Ving Rhames,Tim Roth, Amanda Plummer, Samuel L.Jackson,Christopher Walken,Eric Stoltz, Maria De Mederios, Patricia Arquette
TRAJANJE:154 minute
GODINA PROIZVODNJE:1994
NAZIV ORIGINALA: Pulp Fiction
Godina 1994 bila je izuzetno zanimljiva, prepuna naslova koji se i danas rado gledaju i prepričavaju. Te godine je Tom Hanks interpretirao Forresta Gumpa, Tim Robbins i Morgan Freeman su ispisali jednu od najupečatljivijih zatvorskih priča u filmu “Iskupljenje u Shawshanku”, Jean Reno je čuvao i sačuvao malenu Natalie Portman u “Leonu”, Christian Slater je imao poduži intervju s Brad Pittom, Kevin Smith se ukazao s niskobudžetnim, ali originalnim “Trgovcima”, Jim Carrey je bio gluplji od Jeffa Danielsa, Sandra Bullock je vozila autobus u društvu Keanua Reevesa, a Simba je rastao i odrastao te postao kralj. Svi navedeni filmovi su doživjeli komercijalni i(li) kreativni,oscarovski uspjeh. Međutim niti jedan od tih naslova nije izazvao tolike kontroverze te imao utjecaja na filmaše i filmofile u godinama koje slijede kao Tarantinov “Pakleni šund”….
Godine 1992. Quentin Jerome Tarantino napisao je scenarij i prema njemu režirao nasilni, krvavi “film pljačke” “Reservoir dogs”. Riječ je o odličnom, u nekim dijelovima iznimno brutalnom filmu sa sjajnom glumačkom ekipom (Harvey Keitel, Michael Madsen, Tim Roth, Chris Penn, Steve Buscemi….). Film je od većine kritičara zaradio izvrsne ocjene, te je stekao kultni status kod filmofila. Dvije godine kasnije (unatoč brojnim problemima s produkcijom i distribucijom filma (“Columbia” je odbila projekt zbog eksplicitnih scena drogiranja u filmu pa je film preuzeo “Miramax”, odnosno braća Weinstein) bivši djelatnik videoteke režira “Pakleni šund” i ponovo dobiva naklonost kritike, ali ovim filmom Tarantino osvaja publiku diljem svijeta. Film je postao “blockbuster” – na uloženih (obzirom na glumačku ekipu skromnih 8 milijuna dolara) zaradio je preko dvjesto milijuna. Tarantino je zauvijek osigurao mjesto na A listi hollywoodskih redatelja, film je postao neizbježna “lektira” svakog ljubitelja filma. U čemu je tajna uspjeha “Paklenog šunda” ?
“Pakleni šund” je kriminalistička komedija s vrlo osebujnim, često bizarnim humorom “obogaćena” većim brojem krvavih scena, te ponekim “erotskim” elementom (podrum i teška sudbina Marsellusa Wallacea) u kojoj su glavni likovi ljudi iz “podzemlja”. Film se sastoji od tri priče koje se međusobno isprepliću. Prva asocijacija na film su vrlo živopisni likovi i njihovi dijalozi. Galerija likova je uistinu jedinstvena: boksač koji je zamoljen da namjesti meč (Bruce Willis), mafijaški boss (Ving Rhames) i njegova “pomaknuta” supruga (Uma Thurman), dvojac za obavljanje prljavih poslova (Jackson i Travolta), pljačkaši amateri “pumpkin” i “Honney Bunny” (Tim Roth i Amanda Plummer), čovjek za rješavanje kriznih situacija (Harvey Keitel). Svi (anti)junaci su briljantno ukomponirani u priču nabijenu nasiljem i nezaboravnim dijalozima. Nevjerojatno je redateljsko-scenarističko postignuće da razgovori o trivijalnim, banalnim stvarima (npr. cheeseburgeru i pommes fritesu) budu toliko zabavni. Film cijelim svojim trajanjem pršti od ciničnih i duhovitih izmjena rečenica. Dijalozi su postali “trademark” Tarantinove redateljske karijere.
Nezaboravne scene? Njih u “Paklenom šundu” ima mnogo. Teško je izdvojiti koji je djelić filma najbolji; ples Ume i Travolte, Jacksonovo citiranje Biblije, oživljavanje Mie Wallace adrenalinskom injekcijom… na gledatelju je odluka da izabere najbolju. Jednu ili više njih.
Photo: Miramax
Tarantino je redatelj koji uvijek bira sjajnu muziku za svoje filmove. Takav slučaj je i u “Paklenom šundu”. Redatelj izvrsno osjeća kako nadograditi scenu s odgovarajućom glazbom. Od početka do završetka filma. Prisjetimo se samo scena koje se odvijaju dok svira Urge Overkill i njegov hit “Girl you’ll be a women soon” ili Chuck Berryja i njegove “You never can tell” uz koju su Vincent Vega i Mia Wallace pobijedili na plesnom natjecanju.
Tarantino, koji je zasigurno najveći filmofil među redateljima i najveći redatelj među filmofilima, u svim redateljskim projektima – “Pakleni šund” nije iznimka- filmovima “posuđuje” ideje iz drugih filmova. Na prvi pogled može se zaključiti kako je izgled Vincenta i Jules nadahnut “Braćom Blues”. Detalje koje uzima iz filmova koje voli Tarantino nadograđuje te im daje vlastiti special touch.
Budžet filma nije bio (pre)velik, no većina glumaca je pristala glumiti za mnogo manje honorare nego što su tada mogli dobiti. Činjenica koja dokazuje da su i neposredni akteri ovog filma osjetili da sudjeluju u nečem velikom. I bili su u pravu. Većina glumaca je nastup u “Paklenom šundu” naplatila u projektima koji su slijedili. Posebna priča je, kada je o glumačkoj ekipi riječ, John Travolta. Prije početka snimanja filma njegova je karijera bila na aparatima. Slava “Briljantina”,”Groznice subotnje večeri” i filma “Pucanj nije brisan” lagano je padala u zaborav – novih, pravih uloga za glumca nije bilo (ili ih Travolta nije znao odabrati). Nakon uloge u “Paklenom šundu” Travolta ne prestaje snimati, ponude dolaze sa svih strana.
Kada je riječ o “Paklenom šundu” nepravedno bi bilo zaboraviti Lawrencea Bendera producenta filma te Rogera Averya, Tarantinovog kolegu iz videotekarskih dana koji je radeći na scenariju zasluženo dobio “Oscara”. Film je nagrađen “Zlatnom Palmom” u Cannesu te je nominiran za “Oscara” u sedam kategorija u godini kada je pobjednik postao “Forrest Gump”. Akademijinim glasačima je ipak bilo jednostavnije glasati za benignog, dobroćudnog Forresta (ništa loše protiv Gumpa) nego za žestok i nasilan “Pakleni šund”. Bez obzira na to, “Pakleni šund” je jedan od najvažnijih i najutjecajnijih filmova devedesetih koji je svojim stilom i sadržajem stekao brojne obožavatelje diljem svijeta.
Odgovori