“Robot je uređaj koji pomaže ljudima u svakodnevnom životu i obavlja različite zadatke i poslove za čovjeka.”
Prethodne rečenice su, otprilike, definicija robota koja se može pronaći na “Wikipediji” (robot se prvi puta spominje 1920. godine – ime je stvorio češki pisac Karel Čapek). Tijekom desetljeća definicija robota i njihova funkcija se mijenjala i evoluirala kada je o filmovima riječ. Neki su ostali vjerni primarnoj namjerni neki su se odmetnuli od ljudske vrste dok su neki stvorili vlastiti svijet. Lista koja je pred Vama prvi je dio priče o robotima na filmu i filmovima o robotima…
METROPOLIS (1927)
Godine 1927 (sedam godina nakon Čapeka i prvog spominjanja robota), njemački redatelj Fritz Lang snimio je znanstveno-fantastični nijemi, za vrijeme u kojem je nastao može se reći, spektakl “Metropolis”. Pet milijuna maraka uloženo je u film (procjene kažu kako bi u današnjim filmskim uvjetima budžet iznosio između 150-200 milijuna dolara). Radnja filma događa se, u vrijeme snimanja filma, dalekoj, danas bliskoj budućnosti – 2026. je godina u gradu Metropolisu. Društvo je podijeljeno u dvije klase. Jedna je misaona, ona koja razmišlja i promišlja, privilegirana i, većinom, se zabavlja. Pripadnici druge klase nemaju pretjerano vremena za zabavu – oni moraju raditi. Stvari se kompliciraju u trenutku kada se sin bogataša Fredersona zaljubi u Mariju,pripadnicu radničke klase. Ljubavna priča kojima mnogima ne odgovara – u priču se upliće znanstvenik Rotwang koji stvara robota, svojevrsnog dvojnika odnosno dvojnicu Mariji. Langov film zanimljiva je intrigantna priča o društvenim razlikama i ljubavi – iako je riječ o nijemom filmu koji će uskoro proslaviti 100 godina od premijere “Metropolis” je važan djelić filmske povijesti. S robotom u jednoj od ključnih uloga..
“TERMINATOR” SERIJAL
Čitav “Terminator” serijal počiva na robotima različitih vrsta. Najvažniji je Cyberdyne Systems Model 101 iliti T-800 koji se u prvom filmu pojavljuje kao ubojica iz budućnosti u kojoj je umjetna intelgencija (nakon Sudnjeg dana) preuzela kontrolu nad planetom – u prvom udaru poginulo je više od tri milijarde ljudi i počinje borba za opstanak čovječanstva. Za “Terminator” filmove odnosno model T-800 važno je napomenuti kako je u prvom filmu jezivi i nemilosrdni negativac dok je u drugom i trećem filmu….pozitivan lik koji štiti budućeg vođu ljudske vrste. Nije samo T-800 važan za serijal o Terminatoru – on je, u drugom i trećem filmu, zastarjeli model kojeg napadaju napredni T-100 (Robert Patrick) i T-X (Kristanna Loken) . Da, “Terminator” filmovi reprezentativni su primjeri filmova u kojima su roboti odigrali ključnu ulogu. Kao što je T-800 ključna figura za karijeru Arnolda Schwarzeneggera.
MOJIH 200 GODINA (Bicentennial Man) – (1999)
Teško je otkriti razloge zbog kojih je film “Mojih 200 godina” ostvario slabe rezultate na kino blagajnama (manje od 90 milijuna dolara zarade na svjetskim kino blagajnama – budžet filma iznosio je stotinjak milijuna) i relativno mali interes posjetitelja videoteka u godinama kada se film pojavio. Film je temeljen na priči Isaaca Asimova (“Dvjestogodišnjak”) i vodi nas u 2005. godinu (tada bliska budućnost). Obitelj odnosno otac (Sam Neill) nabavlja najnoviji tip robota NDR-114 koji je namijenjen za obavljanje kućanskih poslova. Robot postaje ljubimac obitelji – dobiva ime (“Andrew”) i članovi obitelji počinju otkrivati kako Andrew posjeduje mnoge talente i pokazuje osjećaje kojima je sličniji ljudskom biću nego običnom robotu za obavljanje kućanskih poslova. Redatelj filma je Chris Columbus koji je prije “Mojih 200 godina” potpisao filmove “Sam u kući” i “Tatica u suknji” (Mrs. Doubtfire) – možda su upravo spomenuti filmovi utjecali na očekivanja od filma. “Mojih 200 godina” nije lagana i bezbrižna komedija već film koji se bavi ozbiljnim i uvijek aktualnim ljudskim temama kao i zakonima robotike Isaaca Asimova koji glase:
- Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi.
- Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s prvim zakonom.
- Robot treba štititi svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s prvim ili drugim zakonom
. Glumačku ekipu predvodi vrlo dobri Robin Williams….
ROBOCOP (1987)
Paul Verhoeven, redatelj filma “RoboCop” izjavio je kako je inspiraciju za glavnog junaka pronašao u….”Metropolisu”. Međutim, “RoboCop” je drugačija filmska zvjerka – glavni protagonist filma je policajac Alex Murphy. U Detroitu budućnosti, gradu u kojem živi i radi Murphy, potpuni je kaos – nezaposlenost, korupcija i kriminalci svih vrsta postali su stvarni gospodari grada. U tome je pomogla i korporacija OCP koja je smanjila ulaganja u policiju. U jednoj intervenciji Murphy je ubijen, ali umro nije – OCP korporacija oživljava Murphyja (točnije njegovo tijelo) u liku policajca-robota. RoboCop odrađuje posao bez greške, ali emocije i sjećanja počinju se vraćati i otkrivati istinu savršenom policajcu. Radnja filma je smještena u Detroit – redatelj proročanski najavljuje propast grada koji je bankrotirao 2013. godine. “RoboCop” je surov i sirov film koji se bavi trenucima kada robot počinje osjećati. I sjećati se. Glumačku ekipu predvode Peter Weller, Nancy Allen i Kurtwood Smith.
WESTWORLD (1973)
Godine 2016 počelo je prikazivanje serije Westworld – priča o zabavnom parku u kojem umjetna inteligencija počinje razmišljati svojom (hm) glavom i pokazivati osjećaje bila je intrigantna i zanimljiva u prvoj sezoni. Uvodna sezona bila je i najbolja – svaka nova sezona bila je sve slabija i četvrta je sezona završila priču. Autori serije inspiraciju su pronašli u istoimenom filmu iz 1973. godine – radnja filma odigrava se u tematskom parku koji je kopija Divljeg zapada. Umjetna inteligencija služi kao zabava gostima. U potrazi za zabavom u park stižu poslovni ljudi Peter i John no ubrzo zabava postaje borba za život. Sustav je zakazao i oni postaju meta robota revolveraša. “Westworld” ima sličnosti s “Terminatorom” – što ako i kada se umjetna inteligencija i roboti otrgnu kontroli ? Yul Brynner jezivo je uvjerljiv u ulozi revolveraša – redatelj filma je Michael Crichton…
WALL-E (2008)
Animirano remek-djelo studija “Pixar” iz 2008. godine priča je o robotu, zapravo robotima. Glavni protagonist je jedan od mnogih robota iz “Wall-E” serije koji su napravljeni kako bi očistili površinu Zemlje. U budućnosti ljudi su morali otići sa Zemlje zbog zagađenja – otpad je zagospodario jedinim nam planetom i roboti su poslani na čišćenje planeta. Međutim, svi su roboti ugašeni osim jednog – Wall-E ostaje sam na planetu i počinje osjećati – usamljenost, počinje sanjati. Wall-E je sam na svijetu sve do trenutka kada na Zemlju stiže EVE robot nove generacije koja ima tajnu misiju. “Wall-E” je briljantan animiran film – zabavan i duhovit, predivne animacije, ali i ozbiljnih tema kojima se film bavi. Wall-E i Eve su roboti i glavni protagonisti emotivne priče koja puno više govori o ljudima nego o…robotima..
ISTREBLJIVAČ (Blade Runnner) – (1982)
Teško je napisati nešto novo, nešto što se ne zna o “Istrebljivaču” Ridleyja Scotta. Mjesto radnje je Los Angeles, u vrijeme stvaranja filma, grad budućnosti. Zapušten, mračan i zagušen prevelikim brojem kriminalaca grad je utočište odbjegle grupe replikanata koje su stvorili ljudi, ali oni ljudi nisu. Barem tako ne izgleda na prvi pogled. U potragu i lov za replikantima kreće Rick Deckard, pripadnik posebne policijske postrojbe zadužene za likvidaciju replikanata koji otkažu poslušnost.
Inspiriran pričom “Sanjaju li androidi električne ovce?” Phillipa K. Dicka, “Istrebljivač” je jedan od najboljih filmova u kojima se preispituju egzistencijalna pitanja kao i potraga za odgovorom: Može li umjetna inteligencija razviti iste ili snažnije osjećaje nego čovjek, njihov stvoritelj? Iako se replikanti čine kao glavni negativci filma priča je puno dublja i složenija – Roy Batty (uloga karijere Rutgera Hauera) je dokaz…..