REDATELJICA: Greta Gerwig
GLAVNE ULOGE: Margot Robbie, Ryan Gosling, Dua Lipa, John Cena, Helen Mirren, Will Ferrell, Rhea Perlman
TRAJANJE: 114 minuta
“Da, Barbie je sve promijenila….”
Nakon niza komercijalnih promašaja filmskog ljeta 2023. godine (“The Flash , Indiana Jones i artefakt sudbine …) prošli je vikend protekao u povratku publike u kino dvorane diljem svijeta (privremeni ili stalni, vrijeme će pokazati). Vrlo dobre rezultate ostvario je Oppenheimer dok je “Barbie” redateljice Grete Gerwig postao filmski hit godine. O izvrsnim komercijalnim rezultatima filma mogli ste čitati na Goodtalking stranicama – napomenuti treba kako je “Barbie” u prvom vikendu prikazivanja pogledalo više od 66 tisuća gledatelja i gledateljica što je uvjerljivo najbolje otvaranje godine.
Product placement ili (više ili manje) prikriveno oglašavanje često se mogu pronaći u filmovima snimljenima u Hollywoodu. Prikazati proizvod tijekom trajanja ili isti staviti u kontekst filma i tako stvoriti reklamu koju će vidjeti deseci ili stotine tisuća gledatelja nisu novitet već se desetljećima mogu pronaći u filmovima. Davne 1991. godine premijerno je prikazan film u kojem su nastupili Mickey Rourke i Don Johnson. Naslov filma bio je “Harley Davidson & Marlboro Man” – naslov koji je, istovremeno, reklama. Desetljećima je stvar prestiža, kada ja o automobilskoj industriji riječ, imati svojeg predstavnika u filmu Jamesa Bonda. Nabrajati veće ili manje, uspješne ili neuspješne reklamne kampanje u filmovima nemoguća je misija jer ima ih previše. Ipak, za “Barbie” se može napisati kako je vjerojatno najveći product placement u povijesti Hollywooda.
Unatoč egzistencijalnim i društvenim pitanjima kojima se film bavi “Barbie” je, prije svega, lukavo i pametno osmišljen product placement, ogromna reklama za “Mattel” odnosno Barbie svijet. Uz glavnu junakinju Stereotipnu Barbie, film predstavlja niz Barbie i Ken verzija proizvedenih od 1959. godine kada je lansirana prva Barbika. Neki od modela više se ne proizvode (popularnost filma mogla bi ponovo uskrsnuti neke od njih), ali se pojavljuju u filmu. Redateljsko- scenaristički dvojac Greta Gerwig i Noah Baumbach detaljno seciraju povijest Barbie svijeta, kontroverzne detalje (po)vezane s njom te njeno značenje za generacije klinaca kojima su Barbie (ali i Ken) bili omiljena igračka. U trenucima autori šire sliku i prikazuju Barbie kao važan dio popularne kulture. Oštrica kritike i ismijavanja usmjerena je i prema “Mattelu” i čelnim ljudima kompanije, ali ništa nije slučajno – i kritika odnosno blago ismijavanje je dobra reklama. Stanje stvari najbolje je objasnio prvi čovjek Mattela kojeg u filmu interpretira Will Ferrell – sve je u prodaji indirektno poručuje predsjednik. Kino ulaznica ili Barbie lutaka, sasvim je svejedno…
Pisac ovih redaka još od Završnice nije doživio gužvu u kino dvoranama kao prije početka jedne od projekcije “Barbie”. Posjetitelji kina bili su pripadnice i pripadnici mlađe generacije (otprilike baš kao i kod “Završnice”), ali i nešto stariji ljubitelji filma. Da, “Barbie” je uspio zainteresirati široku generacijsku lepezu što nije česta pojava kada je o filmskoj ponudi posljednjih godina riječ. Iako su mnogi detalji radnje filma za mlađe generacije (pre)zahtjevni.
Egzistencijalna pitanja i društveni komentar snažno su utkani u priču filma. Zaplet filma počinje u trenucima kada Stereotipna Barbie počinje razmišljati o…smrti odnosno prolaznosti života. Također, film ima snažnu feminističku crtu koja se provlači tijekom čitavog filma. “Barbie” progovara o seksizmu, položaju žena u društvu i poslovnom svijetu…i mnogim, mnogim drugim aktualnim temama (teško se oteti dojmu kako su autori u film, u većoj ili manjoj mjeri, ugradili veliki broj tema – onako, za svakog ponešto). O svemu navedenom uvijek treba razgovarati i upozoriti na neravnopravnost bilo kakve vrste, ali ostaje dojam kako je “Barbie”…zakasnio. Feminizam i ravnopravnost žena posljednjih su godina prikazani u nizu projekata i “Barbie” zapravo progovara o stvarima koje je Hollywood spomenuo i ugradio u nizu filmova iz ne tako davne prošlosti.
Muški svijet kao i sve verzije Kena prikazani su, većinom, kao neprijatelji žena – muška dominacija je toksična i izaziva kaos. S različitim verzijama Kena lako je manipulirati i oni su, zapravo, korisni kada ulaze u međusobni sukob. Tek u finalu filma ima neke nade za njih – do tada u filmu gotovo da i ne postoje pozitivni muški protagonisti (bez obzira da li je riječ o Barbie ili vanjskom svijetu).
Humor u filmu varira – ima izvrsnih štoseva (njih je manje), ali ima i prilično promašenih pokušaja nasmijavanja publike. Vizualni doživljaj filma je intenzivan i dojmljiv – filmom dominira čak dvanaest nijansi ružičaste Barbie boje, ali čitav je film šaren i razigran. Kostimografija i scenografija na visokoj su razini, kreirane su puno truda i detalja.
Najveći adut filma je Margot Robbie koja blista u ulozi Barbie. Margot blista u ulozi glavne junakinje i nastavlja niz uloga koju Australku svrstava među najbolje mlađe uloge današnjice. Kao i neki detalji u radnji, Margot Robbie poništava film odnosno njen izbor za ulogu Barbie jer riječ je o glumici koja je daleko od bilo kakvih stereotipa i naricanja o nedostatku ljepote (taj dio je priznala i redateljica filma).
Ryan Gosling solidno asistira glavnoj glumici – glas Helen Mirren prati radnju filma dok se u filmu pojavljuje i Dua Lipa.
Nema sumnje kako je “Barbie” jedan od najvažnijih filmskih događaja godine (prije svega zbog izvrsnih rezultata na kino blagajnama) . Nakon problematičnog ljeta, film je (uz “Oppenheimera”) označila povratak publike u kino dvorane. Hoće li povratak potrajati ili je tek riječ o ljetnim filmskim hitovima pokazat će vrijeme no Barbie će dobiti nastavak (nastavke?). Tko zna, možda i Ken dobije u budućnosti vlastiti film….