AUTORI SERIJE: Mark Gatiss, Steven Moffat
ULOGE: Benedict Cumberbatch, Martin Freeman, Rupert Graves, Louise Brealey, Andrew Scott
TRAJANJE: 4 sezone, 15 epizode
Sherlock Holmes jedan je od najekraniziranijih književnih junaka u povijesti. Priče o jedinom konzultantskom detektivu na svijetu, točnije, četiri romana i 56 kratkih priča, nepresušan su izvor inspiracije svim vrstama umjetnosti. Sherlock Holmes dio je Guinessove knjige rekorda za najviše portretiranog književnog lika, u kategoriji ljudi (titula najportretiranijeg neljudskog književnog lika nosi lik grofa Drakule). BBC produkcija svoju je verziju odlučila smjestiti u 21. stoljeće, stoga su Viktorijanska i Edvardska era zamijenjeni suvremenim Londonom. Takav je preokret, naravno, iziskivao sitne promjene u nekim poznatim detaljima. Najočitija je, svakako, nedostatak lule, što Sherlock objašnjava kako se u današnjem Londonu nigdje ne smije zapaliti, pa je lula zamijenjena nikotinskim flasterima kako bi si ubrzao rad mozga (tri flastera kada je slučaj teži). Suvremeni se Sherlock tako, više-manje uspješno, nosi sa nedostatkom nikotina, iako je početak druge sezone otvoren sa Sherlockovom maničnom nikotinskom krizom. Poznata kapa u ovoj mu verziji služi za skrivanje od paparazza, budući da Sherlock i Watson, zahvaljujući Watsonovom blogu, čije mu pisanje savjetuje njegov psihoterapeut, postaju internetska senzacija. Watsonov blog simbolizira činjenicu da su romani i kratke priče (većina njih) o Sherlockovom životu pisane iz Watsonove perspektive. Osobitost ovakve naracije o Sherlocku Holmesu svakako je i upotreba suvremene tehnologije koja je, iznenađujuće, samo sporedna stvar Sherlockovoj genijalnosti.
Godine 1893., Sir Arthur Conan Doyle odlučio je ubiti Sherlocka Holmesa u kratkoj priči koje su objavljivane u časopisu „Strand“. Posljednji problem naslov je priče u kojoj dolazi do Sherlockovog okršaja s prof. Moriartyjem u kojemu obojica pogibaju u padu s vodopada.
Sherlockova smrt dovela je do oko 20 000 otkazanih pretplata na časopis, a ljudi diljem Londona nosili su crne trake oko ruku i na taj način oplakivali su smrt voljenog lika.
Takva reakcija javnosti do tada nije viđena, osobito ako se uzme u obzir da pojam fanovi (hrv. obožavatelji) tada nije postojao. Osam je godina odolijevao pritisku javnosti, kada ga napokon oživljava u kratkoj priči Prazna kuća u kojoj objašnjava kako je u padu s vodopada poginuo jedino Moriarty, a Sherlock lažira vlastitu smrt. Božićni specijal serije iz 2015. godine vješto se poigrava sa scenama na vodopadu, kada Sherlockov um gledatelje privremeno vraća u viktorijansku eru. U tom se specijalu prvi i posljednji puta čuje Sherlocka kako izgovara svoju najpoznatiju, ironično, nekanonsku izjavu – elementarno, moj dragi Watsone.
Lažiranjem vlastite smrti Sherlock se bavio u finalu druge sezone, a osvježavajuće je i istovremeno prirodno bilo vidjeti kako se pri tome služi najmodernijom tehnologijom. Spomenuta prirodnost vjerojatno je i razlog zašto je lik Sherlocka Holmesa tumačilo preko 75 glumaca. Riječ je o prirodnoj adaptaciji književnog lika bilo kojem razdoblju. BBC, naime, nije prvi koji je Sherlocka odlučio smjestiti u drugo razdoblje. Sherlock Holmes u Washingtonu iz 1943. Sherlocka smješta u vrijeme Drugog svjetskog rata, a pomaže britanskoj vladi u borbi s nacistima. Smještanje Sherlocka u suvremeni svijet ponovljeno je 2012. godine sa serijom Elementarno u kojoj ulogu Sherlocka tumači Jonhnny Lee Miller, a ulogu dr. Watson, Lucy Lu. Sposobnost adaptacije ili umjetnost prerušavanja, kako bi rekao sam Sherlock.
Moje ime je Sherlock Holmes. Moj je posao znati stvari koje nitko drugi ne zna.
Foto: BBC One
Seriju Sherlock, nose, naravno, dva glavna lika. Deduktivnog opservativnog, vođenog vlastitom genijalnošću, visoko funkcionalnog sociopata, tumači miljenik publike i kritičara, Benedict Cumberbatch, a uloga doktora Watsona, veterana rata u Afganistanu, pripala je Martinu Freemanu. Kemija dvojice glumaca gotovo je opipljiva. Cumberbatch i Freeman u ulogama najpoznatijeg tandema na svijetu briljiraju u svakoj sceni, a genijalni, dosjetljiv i brz scenarij otvara im put igre do savršenstva. Dvojac od prve scene djeluje uigrano, a svakom emocijom, gestom i pokretom upotpunjuju jedan drugoga, ističući tako najjače strane jedan drugoga. Društvo im prave Mark Gatiss u ulozi ekscentričnoga Mycrofta Holmesa; uloga udovice Hudson pripala je Uni Stubbs, koja svojom interpretacijom naglašava majčinski odnos prema glavnim likovima; Rupert Graves tumači ulogu inspektora Lestradea – inspektora Scotland Yarda kojemu, nekad protiv njegove volje, Sherlock pomaže u rješavanju zločina. Amanda Abbington tumači ulogu Mary Watson. Njezina se pojava u kasnijim sezonama s lakoćom uklopila u već ranije uhodani tandem. Kako svaka dobra, stara bajka treba svog negativca, u Sherlocku je to Napoleon zločina, Jim Moriarty. Čast tumačiti Holmesovog najvećeg neprijatelja pripala je glumcu Andrewu Scottu. Scott donosi sasvim novu interpretaciju lika u svim njegovim segmentima. Prvenstveno je to odmicanje od stereotipnog shvaćanja Moriatryja kao smirenog genija i profesora. Scottova interpretacija je manijakalna te na trenutke više nalikuje Jokeru, nego profesoru matematike iz romana. Moriarty je u ovoj verziji više prikazan kao yin Sherlockovom yangu, odnosno drugu krajnost genijalnosti. Druga sezona donijela je pojavljivanje Irene Adler (Laura Pulver) – jedine žene koja je uspjela nadmudriti Sherlocka. U ovoj verziji ona, naravno, nije operna pjevačica, nego domina koja ima vlastitu internetsku stranicu, a klijenti su joj najpoznatiji ljudi na svijetu. Sherlock ju oslovljava kao Ženu (s velikim Ž, eng. The Woman). Epizoda završava emotivnim, intelektualnim i dosjetljivim crescendom:
Sherlock Holmes: Lijepo je uživati u lovu. Tražiti zabavu u igru. Posve suosjećam. Ali osjećaj? Osjećaj je kemijski nedostatak gubitničke strane.
Irene Adler: Sentiment? O čemu govoriš?
Sherlock Holmes: O tebi.
Irene Adler: Bože! Jadniče! Ne misliš valjda da si me zainteresirao? Zašto? Zato što si ti veliki Sherlock Holmes, lukavi detektiv sa smiješnom kapom?
Sherlock Holmes: Ne… Zato što sam ti izmjerio puls. Ubrzan. Zjenice su ti se raširile. John misli da je ljubav tajna. Ali kemija je osnovna i destruktivna. Pri prvom susretu rekla si mi da je maska autoportret. Istina! Šifra tvog sefa tvoje su mjere, ali ovo… (uzima mobitel) … je mnogo intimnije. Ovo je srce. Ne smiješ dopustiti da vlada tvojom glavom. Mogla si staviti neki broj i otići bogata. Ali nisi mogla odoljeti. Uvijek sam pretpostavljao da je ljubav opasna mana. Hvala što si mi to dokazala.
Irene Adler: Sve što sam rekla nije istina. Samo sam se igrala.
Sherlock Holmes: Znam. Izgubila si.
Svaka je epizoda aluzija na Doyleove naslove, pa serija počinje epizodom A Study in Pink, što podsjeća na prvi roman o Sherlocku Holmesu, A Study in Scarlett (hrv. Grimizna istraga). Posljednja epizoda druge sezone naslova je The Reichenbach Fall, sugerirajući tako da se radi o Sherlockovu okršaju s Moriartyjem i lažiranju vlastite smrti (Reichenbach je naziv vodopada s kojega su pali Sherlock i Moriarty u romanu). Posljednja epizoda nosi naslov The Final Problem (Posljednji problem), što je za BBC, kao i za Doylea, označavao kraj Sherlockovih avantura. Iako je Doyle 1903. bio prisiljen oživjeti Sherlocka i nastaviti s pričama, za BBC je taj naslov zaista bio i posljednji. U idealnom svijetu, BBC je, na čelu s producentima i kreatorima, Markom Gatissom i Stevenom Moffatom, trebao gledateljima priuštiti poslasticu u obliku specijala ili samostalnog cjelovečernjeg filma. Možda sa umirovljenim Sherlockom, koji se, prema Doyleu, umirovio i počeo baviti pčelarstvom?
Serija Sherlock vješto je izbjegla zamku razvodnjavanja radnje, iako je rađena u četiri sezone, s time da svaka epizoda traje oko sat vremena. Serija od gledatelja zahtjeva vještinu dedukcije kako bi se mogao uočiti čitav niz detalja koji više nego dostojno formira homage Sir Arthuru Conanu Doyleu i najpoznatijem (jedinom) konzultantskom detektivu na svijetu.
Unatoč gotovo potpunog resetiranja Sherlockova vremena i prostora, nisu resetirani dobro poznati detalji koji seriju, pa i romane, čine onima što oni jesu. Resetiranje nije utjecalo na sve razloge zašto je Sherlock i dalje jedan od najinspirativnijih fiktivnih likova svih vremena, a Benedict Cumberbatch će sasvim sigurno, s razlogom, (p)ostati jedan od sinonima za najpoznatijeg detektiva na svijetu, s najpoznatijom adresom na svijetu, s najpoznatijim prijateljem na svijetu.
Tekst napisala: Dora Ivković
Odgovori