AUTORI SERIJE: Matt Groening, Josh Weinstein
GLASOVI: Abbi Jacobson, Eric Andre, John DiMaggio, Nat Faxon
Tiabenie (Bean) tipična je tinejdžerica- sklona je alkoholu, bježanju, krčama, kockanju i svakodnevno zadaje glavobolje svome ocu. No, ona je i princeza kraljevstva Dreamland. Na dan njenog vjenčanja, na poklon dobiva osobnog demona imenom Lucy. Spletom okolnosti, vjenčanje otpada, a ona i njezin demon kreću u avanture. Nedaleko od Dreamlanda, skriven u najmračnijem kutku šume, nalazi se Elfwood, sretan dom vilenjaka. Izrađuju slatkiše i plaću dobivaju u slatkišima, a dok rade- pjevaju i zvižde. Svi osim Elfa. Vilenjak koji nije sretan, ne sviđa mu se što stalno mora pjevati i ne želi biti plaćen u slatkišima: „Jednom želim otići na mjesto gdje su ljudi jadni, bijedni i nesretni.” Elfo napušta Elfwood i dolazi u Dreamland gdje na njega, u pokušaju bijega, padaju princeza Bean i njezin demon Lucy.
Animirana serija Disenchantment najnoviji je uradak Matta Groeninga, tvorca legendarnih Simpsona i Futurame. Suradnja s Netflixom prvi je takav korak u njegovoj zavidnoj karijeri. Radnja serije Disenchantment smještena je u srednji vijek. Groening s lakoćom prenosi srednjovjekovnu atmosferu u maniri koja je tipična za njegove uratke. Srednjovjekovni način života u nekim je scenama u prvome planu, osobito kada je isprepleten s radnjom, no ono što je zanimljivije, svakako su scene kada je taj način života samo u pozadini. Najuočljivije su scene kada se Bean vraća iz krčme prema dvorcu – već je svanulo, naravno – i dok Bean pijano tetura prema domu, u pozadini se vidi čovjek s kolicima – kuga – patrola koja skuplja leševe po ulici. Groening svojim diskretnim i inteligentnim humorom osvaja svijet od 1989., stoga njegovo satirično poigravanje ovim razdobljem nije iznenadilo njegove obožavatelje. U Disenchantmentu riječ je o gotovo osnovnom znanju srednjeg vijeka koje posjeduje većina ljudi: kuga – patrole, krčme i seoske ulice zatrpane smećem, nedostatna higijena, vladari koji za sebe misle da su besmrtni, pseudoznanost, medicina isprepletena s magijom (liječnici- vračevi), legende o vječnom životu, egzorcizam, položaj žene, religijsko – magijska manipulacija kraljem i pukom te dogovoreni brakovi. Sve je to utopljeno u radnju koja samo naizgled, prati život tinejdžerice koja je u potrazi za vlastitim identitetom. Groening je i ovoga puta zaposlio svoje glumačke asove, Johna Di Maggia i Billya Westa, iako su ovoga puta posudili glasove mnoštvu sporednih likova. No, ne može se ne uočiti sličnost između kralja Zoga i Bendera iz Futurame – manirima, ponašenjem, reakcijama – i glasom. Riječ je, naravno o Johnu DiMaggiu koji je i ovoga puta svojim izuzetnim glasovnim vještinama odradio izvrstan posao. Glavnim likovima glasove su posudili Abbi Jacobson (Bean), Eric Andre (Luci) i Nat Faxon (Elfo) koji su dorasli visoko postavljenoj ljestvici. Sporedni likovi jednako su zanimljivi kao i oni glavni. Osim spomenutog kralja Zoga, tu je i njegova druga žena, kraljica i gmaz, Oona, Beanin polubrat Derek, kraljev trooki savjetnik Odval te čarobnjal- liječnik Sorcerio.
Prva sezona serije podijeljena je u dva dijela. Drugi dio izašao je u rujnu prošle godine. Svaka polovica sastoji se od deset epizoda. Velika gledanost rezultirala je i drugom sezonom koja se očekuje koncem ove godine. Ono što je u ovoj seriji netipično za Groeningov rad su cliffhangeri nakon svakog dijela sezone. U dosadašnjem Groeningovom opusu takav je cliffanger napravljen jedino na kraju šeste sezone Simpsona, u posljednjoj epizodi Tko je upucao Gospodina Burnsa – prvi dio. U prvoj epizodi sedme sezone, Tko je upucao Gospodina Burnsa – drugi dio, saznajemo da ga je ustrijelila Maggie Simpson. Šesta sezona snimana je 1995. godine, a Fox je otvorio telefonsku liniju za gledatelje gdje su, ukoliko pogode počinitelja, mogli osvojiti i pozamašnu novčanu nagradu. Tko je upucao gospodina Burnsa cijelo je ljeto mučilo milijune Amerikanaca – nitko nije pogodio. Ovo je samo bljesak iz prošlosti koji služi kao podsjetnik što je za pop – kulturu značio posljednji cliffhanger Matta Groeninga.
Većina serije na leđima je glavnog trija- Bean, Luci i Elfa. Sve njihove avanture posljedica su komičnih situacija u kojima Bean u nekoliko sekundi, jedva primjetnih, mora odlučiti čiji će glas poslušati. Lucijev joj glas govori: Do it! Do it! Elfo, pak, ima ulogu anđela, odnosno, savjesti koji u većini slučajeva ostaje nadglasan. Njihove dogodovštine sežu od klasičnih opijanja, do spašavanja kraljevstva koje je okamenila neočekivana, uskrsla iz mrtvih, protagonistica. Kada se ne radi o sudbonosnom spašavanju kraljevstva, serija lagano zapada u tipičnu tinejdžersku dramu. Tijekom prve polovice sezone, čini se da je serija napravljena isključivo za obožavatelje Groeningovih klasika – i to za one koji gledaju Futuramu prije spavanja i stare sezone Simpsona, no u drugoj polovici, serija postaje pristupačnija i široj publici. Jer, prvi dojam je ipak – novo, a poznato. Iako je radnja smještena u srednji vijek, nekoliko sekundi posljednje epizode prve polovice prve sezone uvjerava nas da je ipak riječ o kasnijem razdoblju. Naime, u epizodi Dreamland falls, Lucy gleda u kristalnu kuglu te kralju Zogu premotava događaje iz prošlosti. U kugli se kratko mogu vidjeti Fry, Bender i profesor Farmsworth kako sjede u profesorovom vremeplovu iz sedme sezone, kada njih trojica idu naprijed kroz vrijeme, do kraja svijeta te shvate da se vrijeme vrti u krug. Prema teoriji iz Futurame, radnja serije Disenchantment odvija se nakon što su roboti porobili Zemlju i uništili civilizaciju – što i ima smisla jer, nakon što su roboti porobili Zemlju, ljudi su ih savladali i vratili se u drugi srednji vijek.
Disenchantment vrlo vjerojatno neće postati klasik kao Groeningove prethodne dvije serije, no, seriji treba dati priliku da utvrdi svoj smjer. Za utvrđivanje smjera te za detaljnu izgradnju karaktera likova potrebno je ipak više od jedne sezone.
Recenziju napisala: Dora Ivković
Odgovori