RECENZIJA: TAJ HEJT U GLAVI

REDATELJ: George Tillman Jr.

GLAVNE ULOGE: Amandla Stenberg, Regina Hill, Common, Anthony Mackie

TRAJANJE: 133 minute

NAZIV ORIGINALA: The Hate U Give

Šesnaest godina napunila je Starr Carter. Starr živi u, najblaže rečeno, problematičnom kvartu. Otac priprema Starr na život – čitava obitelj živi prema pravilima kako bi izbjegla posljedice života u teškom okruženju. Starr ne ide u istu školu kao i njeni vršnjaci iz susjedstva – kako bi je zaštitili i pružili bolje obrazovanje roditelji su djevojku upisali u prestižnu srednju školu koju većinom pohađaju učenici bijele boje kože. U školi se Starr zaljubila, njen dečko je bijelac i čitav njen život zapravo je rastrgan između nesigurnosti susjedstva odnosno okruženja u kojem živi i normalnog školskog okruženja. Stvari za Starr i njene godine postaju teške, preteške kada postane svjedokinjom ubojstva. Ubijeni je Khalil, tinejdžer kojeg Starr poznaje čitav život. Ubojica je bijeli policajac, slučaj izaziva ogromnu medijsku pažnju koja je u velikoj mjeri usmjerena prema Starr. Jedinoj svjedokinji ubojstva…

“Taj hejt u glavi” inspiriran je književnim predloškom Angie Thomas. Mlada američka spisateljica (tek joj je 31) postigla je veliki uspjeh istoimenim književnim predloškom – inspiraciju za pisanje knjige Angie je pronašla u događajima iz djetinjstva te slučajevima policijske brutalnosti u kojima su žrtve bili Afroamerikanci. Crnci. Knjiga je postala bestseller, izazvala je brojne reakcije – žestok rječnik koji koriste likovi knjige naljutio je mnoge (mada je verbalni izričaj zapravo nebitna stvar s obzirom koje teme knjiga obrađuje). Uvrijeđeni su bili i neki policijski dužnosnici koji su knjigu prozvali i kritizirali zbog jednostranog i negativnog prikaza pripadnika policije. Da, Angie Thomas je hejtom u glavi izazvala brojne reakcije prikazujući detalje američke stvarnosti. Koliko je redatelj George Tillman uspio podići prašinu ekranizacijom knjige?

Photo: Erika Doss/Twentieth Century Fox

“Taj hejt u glavi” iznimno je kompleksan film koji rasizam u američkom društvu prikazuje na više razina. Starr Carter centralni je lik priče oko koje redatelj slaže likove i događaje. Djeca iz obitelji Starr od malih nogu prolaze obuku kako bi usvojili obrasce ponašanja u kritičnim situacijama. Situacijama koje uključuju policiju. Otac obitelji priprema djecu za neugodne situacije – bez obzira hoće li se one dogoditi ili ne. Istodobno, Starr je rastrgana između dva svijeta – prvi je obitelji susjedstvo u kojem život nije jednostavan te školovanje gdje je (ako je suditi prema viđenom u filmu) jedina učenica Afroamerikanka. Veliki teret za Starr postaje još veći kada postaje svjedokinja ubojstva – u tom trenutku djevojka je u centru medijske pažnje, ali i pažnje vođe lokalne bande. Pažnja je usmjerena na Starr zbog ubojstva, ali i zbog njene odluke. Odluke kojom će Starr progovoriti o životu i problemima koji svakodnevni život čine neizdrživim. Problemi se ne odnose samo na rasizam i brzo potezanje pištolja kada su u pitanju nego i na kriminal odnosno bande koje vladaju susjedstvom.

Rasizam u policiji, bande koje su, ponekad iznad policije, nedorečen pravni sustav, šutjeti ili (pro)govoriti…neki su od detalja kojima se film bavi. Povremene nedorečenosti u priči filma vjerojatno su posljedica izostavljanja detalja iz filma. Međutim, slojevita priča pati od neujednačenosti – od briljantne scene u finalu filma kada dječak uzima oružje u namjeri da zaštiti oca (snažnu poruku film šalje gdje priča o hejtu počinje – djetinjstvo koje određuje naša razmišljanja i postupke u budućnosti) do neuvjerljivih trenutaka poput laganog otkrivanja identiteta Starr Carter u trenucima kada ona, anonimno, odluči javno (pro)govoriti. Filmu se može prigovoriti i idealizirani završetak koji, s obzirom na ozbiljnost teme kojim se film bavi, izgleda pomalo bajkovito. U redu, optimizam za kraj ima smisla, ali on, za razliku od svega što se u filmu može vidjeti, nema previše dodirnih točaka sa stanjem na terenu.

Photo: Erika Doss/Twentieth Century Fox

U glumačkoj se ekipi filma mogu pronaći poznata glumačka imena poput Regine Hall i Anthonyja Mackieja. Bez obzira na poznata glumačka imena prvo ime filma je mlada, dvadesetogodišnja američka glumica Amandla Stenberg. Ona interpretira djevojku koja nosi sav teret svijeta na leđima, pokušava razumjeti svijet oko sebe i normalno živjeti. Stenberg pred gledatelja iznosi čitavu lepezu emocija – baš onako kako mora izgledati tinejdžerica suočena sa životnim izazovima koji bi slomili mnoge koji su stariji od nje….

Inspiriran istoimenim književnim predloškom “Taj hejt u glavi” slojevit je, u trenucima i potresan, prikaz teškog odrastanja američke tinejdžerice. Film u kojem je najveća vrijednost glumačka izvedba Amandle Stenberg pati od neujednačenosti – od briljantnih do neuvjerljivih dijelova. Hvalospjevi mnogih američkih kritičara su pretjerani, ali “Taj hejt u glavi” vrijedan je gledanja.

OCJENA: 7

 

Share

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)